I Hrvatska ima svoju “iskrivljenu šumu”! Na rajskom otoku na jugu vjetar stoljećima oblikuje prirodne procese

Da stabla nisu uvijek ravna i pravilna zna svatko tko je ikad koračao šumom. Svako drvo kao da ima neku svoju priču, njegove krošnje i deblo čuvaju godine uspomena i prirodnih procesa. Najpoznatija „iskrivljena šuma“ nalazi se u Poljskoj i zove se Krzywy Las. Puna je grbavih, a potpuno zdravih stabala u obliku slova “J” i već stoljećima zbunjuje biologe i znanstvenike. No slični procesi nisu nepoznati ni u Hrvatskoj. Upoznajte iskrivljena stabla na Mljetu!

Mljet je najzeleniji hrvatski otok smješten na jugu zemlje, a oko trećine njegove površine čini istoimeni nacionalni park, najstarije zaštićeno područje na Mediteranu. Upravo se u nacionalnom parku mogu vidjeti nakrivljena, polegnuta stabla, a kako je to tog fenomena došlo objasnili su na Facebook stranici parka.

„Na izloženim dijelovima Nacionalnog parka Mljet, snažni vjetrovi tijekom hladnijeg dijela godine oblikuju izgled vegetacije. Kada vjetar stalno puše iz istog smjera, stabla i grmlje postupno rastu nagnuto i polegnuto uz tlo, pa se čini kao da se šire u širinu umjesto u visinu,“ navode u NP Mljet.

Nastavljaju da je riječ o morfološkoj modifikaciji. „Biljke se samo prilagođavaju uvjetima okoliša. Sjeme ili mlade biljke iste vrste, ako rastu na zaštićenijem položaju, ponovno razvijaju sasvim uobičajen oblik i visinu. Na Mljetu je ovaj efekt osobito vidljiv na lokacijama izloženima jakom i dugotrajnom djelovanju juga i bure“.

Otok na kojem se nalazi najjužniji hrvatski nacionalni park, Mljet, prava je riznica prirodnih ljepota, povijesne baštine, tradicije i mogućnosti za aktivan odmor. Nacionalni park Mljet najstarije je zaštićeno područje na cijelom Mediteranu, taj je status dobio davne 1960., a kad ga jednom obiđete i vidite sve prirodne ljepote koje krije i mogućnosti koje nudi bit će vam jasno i zašto. Područje parka zauzima oko trećinu otoka na sjeverozapadu i pravi je raj za sve ljubitelje iskonske prirode.

Geomorfološki fenomen slanih jezera jedan je od prepoznatljivih simbola nacionalnog parka i dva jezera čine njegov središnji dio. Veliko i malo jezero su sačinjeni od morske vode koja se u njih slijeva kroz solinski kanal i idealni su za kupanje zbog ugodne temperature.

Jezera okružuju šetnice, planinarske i biciklističke staze, a ronioci vole istraživati podmorje, posebice Solinskog jezera u kojem se kriju kolonije busenastog koralja. Jezera dijele slikoviti kameni mostovi, a na brežuljcima koja ih okružuju uređeni su deseci planinarskih staza.

Smješten na Velikom jezeru, na ovom se otočiću površine 0,5 hektara nalazi benediktinski samostan s crkvom sv. Marije, sagrađen između 1177. do 1198. godine. Samostan i cijeli otok imaju uzbudljivu i zanimljivu povijest pa svakako razgledajte sve njegove kutke, prošetajte stazicama koje okružuju samostan, okupajte se pod njegovim zidinama i popijte kavu u kafiću koji je na otoku otvoren. Za otok Svete Marije u sezoni redovito vode solarni brodovi iz Pristaništa i s Malog mosta, a vožnja je uključena u cijenu ulaznice u nacionalni park.

Jedno od naseljenih mjesta na području samog nacionalnog parka su Polače, mjesto koje je dobilo ime po ostacima stare rimske palače. Stara je palača najčuvaniji hrvatski spomenik iz rimskog razdoblja nakon Dioklecijanove palače u Splitu i Arene u Puli. Ovaj je gradić raj za ljubitelje povijesti i kulture, a posebno je popularan među jedriličarima jer je njegova uvala najbolje prirodno sidrište cijelog Jadrana.