Znate li koja država ima čak 19 boja na svojoj zastavi? Iza nje stoji moćna priča o borbi, ponosu i dugom putu prema slobodi

Malo koja država na svijetu ima tako prepoznatljivu, fotogeničnu i lako pamtljivu zastavu kao Hrvatska. Grb joj krasi crveno-bijela šahovnica, a tu je i kruna s pet manjih štitova s grbovima koji simboliziraju sve hrvatske regije. Prvi je povijesni hrvatski grb, a slijede ga grbovi Dubrovačke Republike, Dalmacije, Istre i Slavonije. Povezivanje nacionalne zastave s prirodnim bogatstvima, simbolima određene zemlje i njezinim jedinstvenim identitetom pokazalo se kao najjednostavniji i najupečatljiviji način obilježavanja teritorija i državnosti.

Neke zastave postale su globalno prepoznatljive upravo zbog svoje jednostavnosti, poput kanadskog javorovog lista ili zvijezda i pruga koje nas odmah asociraju na Sjedinjene Američke Države. No znate li koja država ima najšareniju zastavu na svijetu? U pitanju je Belize, koji je s tek oko 420.000 stanovnika na površini od 22.966 kilometara kvadratnih najrjeđe naseljena država Srednje Amerike.

Možda već znate da je današnji Belize nekoć bio dom drevnoj civilizaciji Maya. No dolaskom europskih osvajača i kolonizacijom Srednje Amerike započinje novo poglavlje u povijesti ove države na obali Karipskog mora, koja na sjeveru graniči s Meksikom, a na zapadu i jugu s Gvatemalom.

Nakon što je Velika Britanija preuzela kontrolu nad ovim područjem, zemlja je dobila i novo ime, Britanski Honduras. A kako su zastave u 19. stoljeću već bile uobičajen simbol državne vlasti, Britanci su 1819. godine svojoj novoj koloniji dodijelili pripadajući grb, koji su dodatno redizajnirali 1907. Krasilo ga je stablo mahagonija, od kojeg je, što se unosne drvne industrije tiče, britanska kruna imala vrlo velike koristi.

Prvotno su grb krasila i dvojica muškaraca afričkog podrijetla, no isti su kasnije zamijenjeni realnijim prikazom stanovništva, mestikom (mulatom) i Afro-Belizejcem (Kreolcem). Uz njih su bili prikazani i brod, veslo, dvostrana pila te sjekira, smješteni na plavoj, bijeloj i žutoj podlozi, uz latinski moto ”Sub umbra floreo”, što bi u prijevodu na hrvatski jezik doslovce značilo ”u sjeni cvjetam”.

Unatoč već bogatoj paleti boja i simbola, zastava je nastavila evoluirati. Tako je u jednom razdoblju sa sve četiri strane dobila crveni rub kao posvetu Narodnoj ujedinjenoj stranci (People’s United Party), koja je 1950-ih bila pokretač antikolonijalnog i nacionalnog pokreta, iako su na kraju zadržane samo crvene pruge na gornjem i donjem rubu.

No sve ranije varijacije na zastavi današnjeg Belizea postale su dio povijesti 21. rujna 1981. godine, kad je ovaj srednjoamerički dragulj napokon proglasio svoju neovisnost. Tad je Union Jack, zastava Ujedinjenog Kraljevstva, spušten ispred zgrade Vlade, čime je obilježen novi početak zemlje. Bio je to trenutak koji je mnogima ostao urezan u sjećanje kao simbol dugo iščekivane slobode.

Nacionalni odbor za državne simbole 2019. pokrenuo je i proces standardizacije zastave kako bi se osigurao njezin jedinstven i trajan izgled. Istu sad krasi 19 različitih boja i tonova, zbog čega je prozvana najšarenijom nacionalnom zastavom na svijetu. To je i jedina suvremena nacionalna zastava na svijetu koja prikazuje ljudske figure.

Sve u svemu, zastava Belizea danas ima upečatljiv grb s vijencem od 50 listova (isti simboliziraju 1950., početak borbe za neovisnost), stablom mahagonija (simbol drvne industrije), brodom (simbol pomorske povijesti), s lijeve strane stoji mestik sa sjekirom u ruci, a s desne Afro-Belizejac s veslom. Obje figure predstavljaju etničku raznolikost i povijesni doprinos stanovništva u razvoju same države. Naravno, tu je i svitak s već spomenutim natpisom ”Sub Umbra Floreo”.