Zrinka u Zadru vodi malu galeriju u kojoj prodaje isključivo suvenire lokalnih umjetnika: “Iza svakog predmeta stoji ime, lice i priča”

Suveniri su neizostavni dio svakog putovanja. Sitnice koje nosimo za uspomenu, poklanjamo dragim ljudima, stavljamo na važno mjesto u domu… I dok je svijet preplavljen stalno istim, dosadnim magnetima koji se proizvode na drugom kraju svijeta, trendovi pokazuju da se putnici, srećom, mijenjaju. Sve češće žele suvenir s pričom, nešto lokalno i autentično.

U Zadru posljednjih nekoliko godina postoji mjesto na kojem mogu kupiti upravo to. Galerija Liliput mala je oaza kreativnosti i ručnog rada, a njezina vlasnica Zrinka Brkan Klarin ispričala nam je sve o filozofiji tog preslatkog kutka na zadarskom poluotoku i jedinstvenoj ponudi koju je tamo izložila.

Ručno rađene naušnice, unikatne staklene skulpture, prekrasna, ručno rađena keramika… To je tek manji dio predmeta s pričom koji se mogu pronaći u ovoj galeriji smještenoj u Varoškoj 5. Zrinka je po struci povjesničarka umjetnosti i arheologinja, a oduvijek su je zanimali umjetnost, ručni rad i različite tehnike izrade. I sama je primijetila da je tržište preplavljeno masovno proizvedenim, ručnim suvenirima, pa je poželjela ponuditi nešto drugačije.

„Bila sam sigurna da postoji publika koja na putovanju, baš poput mene, umjesto kineskog magneta želi kupiti nešto autentično, lokalno i unikatno. Tako je nastala ideja iz koje se rodila galerija Lilliput,“ priča mi Zrinka dok pijemo kavu na zadarskom zimskom suncu.

Prostor u kojem je galerija smještena i sam ima povijest i priču. U njemu je nekad bio smješten fotografski studio braće Brkan, legendarnih zadarskih fotografa Zvonimira i Ante. Zvonimir je njezin djed, a ime je galeriji dala po njegovoj poznatoj slici „Iz Liliputa“ koja je danas dio stalnog postava zagrebačkog Muzeja suvremene umjetnosti. Na taj je način sačuvala sjećanje na ovaj važni gradski prostor i ključno djelo zadarske fotografske škole. U jednom kutku galerije i danas se nalazi „tamna komora braće Brkan“ kao podsjetnik na slavnu prošlost prostora uz kojeg je vezano čak i ime slavnog redatelja Alfreda Hitchcocka.

„Dok su se na ulicama prodavali kineski suveniri, bila sam svjesna da postoji velik broj kvalitetnih lokalnih autora koji nemaju gdje predstaviti svoj rad. I sama poznajem umjetnike koji rade keramiku, nakit, tekstil, staklo, recikliraju materijale… Do sada nisu imali prostor u kojem bi predstavili svoj rad, a neki od njih nemaju ni volje baviti se prodajom, žele biti fokusirani na umjetnost. Tako je Galerija Liliput bila odlično rješenje i za njih i za mene,“ priča mi Zrinka.

Galerija Liliput otvorena je 2023. godine. Tijekom sezone, već u travnju ili svibnju, postaje prodajni prostor, a zimi je to mjesto na kojem se održavaju radionice koje vode sami umjetnici. Na dan kad sam se našla sa Zrinkom, u galeriji se održavala interesantna radionica filcanja vune koju je vodila poznata zadarska umjetnica Ana Garžina, dan kasnije polaznici su učili vještinu lijepog pisanja, odnosno kaligrafiju s profesoricom likovne kulture Lidiom Biočić.

Tu su i likovne radionice, radionice slikanja kavom, heklanja… Cijele je zime u Liliputu zabavno i dinamično, a umjetnici pripremaju radove koje će, kad zatopli, Zrinka ponuditi turistima i prolaznicima.

Danas u galeriji Zrinka surađuje s tridesetak autora, većinom žena. „To me iznenadilo“, smije se, „ali govori puno o snazi ženskog kreativnog rada“. Dosta je nakita, ali različitih stilova i materijala, koji rade Ana Garžina, Silvija Tomić Bilan i Tereza Špralja, keramiku rade Marta Tuta, Danijela Travica i Marijana Jakelić. Izložene skulpture djela su Zvonimire Karavide, koja radi čuda od stakla, te slike i skulpture Mirte Boban i slikarice Ane Jagić. Tu su i ručno rađene krpene lutke koje izrađuju Ana Brkić i Bojana Vukojević, te radovi različitih ilustratora, grafičara i drugih umjetnika iz Zadra i okolice koje je teško sve nabrojati.

„Reakcije turista su izvrsne. Većina se iskreno oduševi, a kad čuju priču i način izrade koji stoje iza svakog predmeta koji ih zanima, on tada dobiva vrijednost. U ovom prostoru svaki rad dobiva kontekst i priču,“ priča Zrinka.

Po stuci je povjesničarka umjetnosti i arheologinja, radi u gradskom Odjelu za kulturu, ali i kao turistička vodičica. Posebno je zainteresirana za temu zaštite baštine, tradicijskih znanja, vještina i zanata, od zadarskih barkajola do umijeća izrade opleta na boci slavnog zadarskog likera Maraschina. Njezina Galerija Liliput mjesto je na kojem je spojila sve te svoje interese i strasti.

„U galeriji želim predstavljati ljude koji sami nešto rade, predmete s pričom i identitetom. Lilliput je zamišljen kao prostor susreta: između autora i publike, između lokalne priče i putnika, između tradicije i suvremenog izraza,“ kaže nam na kraju Zrinka, koja upravo u toj priči vidi najveću vrijednost mjesta kao što je Galerija Liliput.