Ovaj hrvatski grad bio je među najvećima u Rimskom Carstvu! Danas mnogi pokraj njega samo prođu, a ne znaju kakvu priču propuštaju

Na prvi pogled djeluje kao mjesto kroz koje se samo prolazi putem prema Splitu, moru ili obližnjim otocima. Automobili jure magistralom, turisti žure prema apartmanima i plažama, a rijetki zastanu i zapitaju se kakvu priču skriva grad tik uz jednu od najpopularnijih hrvatskih destinacija. No upravo je Solin nekoć bio jedan od najvećih i najvažnijih gradova Rimskog Carstva, mjesto u kojem je živjelo na desetke tisuća ljudi, gdje su se gradili raskošni hramovi, kupališta i amfiteatri, a carevi donosili odluke koje su mijenjale povijest Europe.

Priča o Solinu zapravo je priča o antičkoj Saloni, monumentalnom gradu čiji se ostaci i danas prostiru na velikom području uz rijeku Jadro. Upravo je ovdje prije više od dvije tisuće godina nastao jedan od najurbanijih i najbogatijih gradova na istočnoj obali Jadrana. Salona nije bila tek usputna luka ili malo trgovačko naselje. Bila je administrativno, političko i kulturno središte čitave provincije, grad koji je u svojim najboljim danima imao više od 60 tisuća stanovnika.

Za ono vrijeme to je bio golemi broj ljudi. Gradovi takve veličine bili su prava rijetkost, a Salona je stajala uz bok mnogo poznatijim rimskim središtima Mediterana. Povjesničari vjeruju da je upravo zbog svog položaja između mora, planina i plodne unutrašnjosti postala jedno od ključnih mjesta rimskog svijeta na ovom području.

S jedne strane nalaze se moderne kuće, kafići i prometnice, a samo nekoliko minuta dalje uzdižu se antički zidovi stari gotovo dvije tisuće godina. Posjetitelji ovdje mogu vidjeti ostatke amfiteatra u kojem su se održavale gladijatorske borbe, golemi kompleks ranokršćanskih bazilika, terme, gradske bedeme i nekropole koje svjedoče o bogatstvu i važnosti grada.

Posebno fascinira činjenica da je Salona bila jedno od prvih velikih središta kršćanstva na području Dalmacije. U vrijeme kada su kršćani još bili proganjani, upravo su ovdje nastajale prve zajednice vjernika. Salona je kasnije postala važno duhovno središte, a mnogi mučenici i sveci povezani su upravo s ovim krajem.

Ovaj grad bio je i mjesto luksuza, trgovine i života kakav je u antičko vrijeme bio rezerviran za najvažnije gradove Carstva. Rimljani su ovdje gradili raskošne vile s mozaicima, sustave vodovoda, terme za kupanje i velike trgove na kojima se trgovalo robom iz cijelog Mediterana. Kroz grad su prolazili trgovci, vojnici, mornari i putnici iz različitih dijelova svijeta.

Amfiteatar koji je nekada bio mjesto „zabave“ za brojne stanovnike Salone datira iz 2. stoljeća. Imao je kapacitet najmanje 15 tisuća gledatelja (neki kažu 17 tisuća), a služio je, kao što je to i inače bivalo, za borbe gladijatora. U blizini se nalazilo i groblje za gladijatore. U amfiteatru su za vrijeme Dioklecijanove vladavine bili ubijeni i mnogi mučenici, navodi se na turističkim stranicama posvećenima Solinu, od kojih je najpoznatiji sv. Dujam.

Danas od amfiteatra, ako ga usporedimo primjerice s Arenom u Puli, nije ostalo mnogo. Naime, u 17. stoljeću su ga srušili Mlečani kako bi spriječili da se u njemu utvrdi turska vojska. Nakon toga je služio kao „izvor“ građevinskog materijala, a upravo od kamenja koje ga je nekada činilo izgrađena je i kuća Parać koja se nalazi na mjestu samog amfiteatra. Ona datira iz 1963. godine, a u njoj se nalazi i arheološka zbirka. Kuća je trenutno, navedeno je na stranicama Turističke zajednice Solina, zatvorena za javnost.

No, Solin, mogli bismo reći, nije samo Salona. Među dodatnim adutima grada nalazi se i Gospin otok, okružen rukavcima rijeke Jadro, odnosno, kako ponekad nazivaju tu rijeku, „hrvatskog Jordana“. Upravo Gospin otok slovi kao prvo naselje Hrvata na tom području, ali i najstarije tamošnje marijansko svetište. Naime, na tom otoku u 10. stoljeću hrvatska kraljica Jelena dala je podići dvije crkve – crkvu Blažene djevice Marije i sv. Stjepana.