Što se događa u organizmu ako svaki dan jedete lubenicu? Objavljeno je istraživanje koje je napokon dalo egzaktan odgovor

Kad se zaredaju vrući dani, ili se čak protegnu u tjedne, jedna se namirnica useljava u naše hladnjake i bez nje je mnogima dan nezamisliv. To je, dakako, lubenica. Sočna, slatka i hladna, lubenica nas osvježava i krijepi. Iako svi znamo da je jako zdrava, možda se niste zapitali što se događa ako ju jedemo baš svaki dan. Možemo li pretjerati i imali li ipak i nekih negativnih učinaka? Srećom, znanost je ovo ispitala i rezultati su jako zanimljivi!

Za početak, upoznajmo ovo omiljeno ljetno voće, koje to zapravo nije. Lubenica je, naime, zapravo povrće i to iz porodice tikvi. No to običnom konzumentu nije previše važno, zar ne? Lubenica se sastoji od otprilike 92 posto vode, što je čini izvrsnim izborom za hidrataciju, posebno tijekom vrućih ljetnih dana. Ova visoka koncentracija vode pomaže održavanju optimalne razine tekućine u tijelu, čime se podržava funkcija organa, regulacija tjelesne temperature i opće zdravlje kože. Slatka je i zasitna, pa smanjuje želju za kaloričnijim, industrijskim slatkišima, te je idealan međuobrok.

Lubenice sadrži visoki udio vode, vitamine, minerale i antioksidanse, čime doprinosi cjelokupnom zdravlju organizma. Bogata je vitaminima A, B6 i C. Vitamin A je ključan za zdravlje očiju i kože, vitamin B6 igra ulogu u metabolizmu proteina, dok vitamin C jača imunološki sustav i djeluje kao antioksidans. Osim toga, lubenica sadrži minerale poput kalija i magnezija, koji su važni za zdravlje srca i mišića.

No što se događa ako lubenicu jedemo baš svaki dan? Znanstvenici su se to pitali i došli do konkretnog odgovora. U istraživanju objavljenom u časopisu Nutrients sudjelovale su 33 osobe s prekomjernom tjelesnom masom. Jedna je grupa mjesec dana svakodnevno jela dvije šalice svježe lubenice. U drugom razdoblju iste su osobe umjesto lubenice dobivale niskomasne keksiće s potpuno istim brojem kalorija. Radilo se dakle o istoj energetskoj vrijednosti, samo u drugom pakiranju.

Nakon četiri tjedna lubenice sudionicima su se smanjili tjelesna masa, indeks tjelesne mase, omjer struka i bokova te sistolički krvni tlak. Ukupni antioksidativni kapacitet u krvi im je porastao, a oksidativni stres pao. U razdoblju s keksićima dogodilo se obrnuto. Krvni tlak i udio masnog tkiva bili su viši.

Znanstvenici objašnjenje pronalaze u osjećaju sitosti. Sudionici su nakon lubenice prijavljivali manju glad i slabiju želju za jelom, a osjećaj punoće držao se i do devedeset minuta. Iste kalorije, dakle, ali potpuno drukčiji signal koji tijelo šalje mozgu.

Lubenica se sastoji od otprilike 92 posto vode. To je razlog zbog kojeg ljeti utažuje žeđ bilje od većina pića, s iznimkom vode. No za razliku od vode, lubenica sadrži i kalij i magnezij, minerale koji sudjeluju u ravnoteži tekućine, radu mišića i regulaciji krvnog tlaka. Osim toga, ljudi koji redovito jedu lubenicu, prema analizama prehrambenih navika, ukupno unose više vlakana, magnezija, kalija te vitamina A i C, a lubenica ima i impresivnu količinu likopena, čak veću od rajčice.

Spomenimo još jedno zanimljivo istraživanje. Španjolski su istraživači sportašima sat vremena prije napora davali pola litre soka od lubenice, što odgovara otprilike pola kilograma ploda. Nakon 24 sata ta je skupina imala manje izražene bolove u mišićima i brži povratak pulsa u normalu. Slično se pokazalo i u istraživanju provedenom na polumaratoncima, kod kojih je osjećaj mišićne upale bio slabiji od 24 do 72 sata nakon utrke. Za to je zaslužan L citrulin, aminokiselina koja poboljšava protok krvi u organizmu, a koje u lubenici ima u obilju.

Postoji skupina za koju svakodnevna velika količina lubenice nije bezazlena. U prikazu slučajeva objavljenom u časopisu Annals of Internal Medicine: Clinical Cases opisana su tri pacijenta s kroničnom bubrežnom bolešću koji su se ozbiljno razboljeli nakon što su tri tjedna do dva mjeseca svakodnevno jeli velike količine lubenice. Razvila se teška hiperkalijemija, stanje povišene razine kalija u krvi. Vrijednosti su im bile između 6,6 i 7,4 mmol/L, dok je normalan raspon od 3,5 do 5,0. Dvoje je imalo probleme sa srcem.

Razlog je jednostavan. Kriška lubenice od oko 286 grama sadrži približno 320 miligrama kalija. Zdravi bubrezi višak filtriraju bez problema, oslabljeni ne. Oprez se preporučuje i osobama sa sindromom iritabilnog crijeva jer veće količine mogu izazvati nadutost, grčeve i proljev, kao i onima sklonima probavnim tegobama.

Prema preporukama liječnika i nutricionista, zdrava odrasla osoba bez problema može dnevno pojesti oko 200 do 400 grama lubenice, što je otprilike dvije do tri veće kriške ili dvije šalice narezanih komada.

Većina se ljudi zaista ne treba brinuti da će se zbog konzumiranja lubenice udebljati. Lubenica ima 30 kalorija na 100 grama. To znači da možete pojesti čak kilogram ovog voća (ok, povrća) i unijet ćete manje kalorija nego da ste pojeli jedan manji sendvič, palačinku s džemom ili zdjelicu zobenih pahuljica. I nećete se ni približiti kalorijskoj vrijednosti jedne čokolade.

Znanstvenicima, uostalom, ni izdaleka nije dosta. U tijeku je klinička studija koja šest tjedana prati što svakodnevna konzumacija svježe lubenice radi crijevnom mikrobiomu i bit će to prvo takvo istraživanje. Odgovor na pitanje što se točno događa u našem organizmu ako svaki dan jedemo lubenicu, dakle, još nije potpun.