Otočna država u kojoj je 90 posto stanovnika pretilo i ima više od 100 kilograma upravo je promijenila ime

Relativno nepoznati otočić u Tihom oceanu, Nauru, jedna je od najmanjih država na svijetu. Ima tek desetak tisuća stanovnika, a njegova površina iznosi samo 21 četvorni kilometar. Manja je od brojnih europskih gradova i treća je najmanja država na svijetu, nakon Vatikana i Monaka. Međutim, državu uskoro više nećemo pronalaziti pod tim imenom u službenim međunarodnim dokumentima. Zemlja je vratila tradicionalno ime svojih stanovnika i odsad se službeno zove Republika Naoero.

Prijedlog za promjenu imena predstavljen je u siječnju u parlamentu, u svibnju su ga potvrdili zastupnici u parlamentu, a naknadno je odlučeno da za se za potvrdu neće ići na referendum. Puni službeni naziv zemlje sada glasi Republika Naoero, skraćeni naziv je Naoero, međunarodna oznaka trebala bi biti NRO, a stanovnici će se nazivati dei-Naoero. Ujedinjeni narodi i druge međunarodne organizacije već su obaviješteni, a postupak izmjene službenih evidencija je u tijeku, prenose svjetski mediji.

Vlasti su smatrale da potvrda građana nije potrebna jer je riječ o nazivu kojim otočani već stoljećima nazivaju svoju zemlju, nalazi se na državnom grbu i svakodnevno se koristi u zajednici. Naoero, što se izgovara približno kao „nau-ero“, izvorno je ime otoka na lokalnom jeziku. Prema objašnjenju tamošnjih vlasti, naziv se postupno pretvorio u Nauru jer ga europski doseljenici i kolonijalni upravitelji nisu mogli pravilno izgovoriti.

Britanski pomorac John Fearn otok je 1798. nazvao Pleasant Island, odnosno Ugodni otok. Nakon što ga je Njemačka anektirala 1888. godine, u službene dokumente sve češće ulazi naziv Nauru. Australija je zadržala isto ime kada je 1919. preuzela glavnu upravu nad otokom, a ono je ostalo i nakon proglašenja neovisnosti 1968. godine. Ime, dakle, nije promijenjeno izborom stanovnika, već radi stranaca, i to je bio glavni argument za ovu promjenu, odnosno vraćanje izvornog imena.

Osim kao jedna od najmanjih država svijeta, Naoero je u svijetu poznat i po poraznim zdravstvenim statistikama. Procjena Svjetske zdravstvene organizacije iz 2007. navodila je da čak 94,5 posto odraslih stanovnika ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo. Noviji rezultati pokazuju pomak, ali problem nije riješen. Podaci iz 2025. govore o oko 90 posto odraslih s prekomjernom tjelesnom težinom, dok pretilost pogađa približno 72 posto odraslih. Prosječni indeks tjelesne mase iznosi 34,7, što je duboko unutar kategorije pretilosti.

Kako je uopće došlo do tolike epidemije pretilosti na malom pacifičkom otoku? Tradicionalno su se stanovnici na ovom otoku bavili ribolovom i njihova se prehrana uglavnom sastojala od ribe, morskih plodova, povrća, voća i kokosa. U to vrijeme problema s prekomjernom težinom nije bilo, no sve se promijenilo osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Nauru je bio bogat fosfatom koji se koristio u poljoprivredi i proizvodnji gnojiva, te izvozio u inozemstvo. Eksploatacija vrijednog minerala učinila je Nauru jednom od najbogatijih država svijeta po stanovniku, ali je rudarenje istodobno teško oštetilo unutrašnjost otoka i velik dio tla učinilo neupotrebljivim za poljoprivredu. Tradicionalni ribolov i vrtlarstvo postupno su zamijenjeni kupovinom uvezene hrane.

Na otok su iz Australije i drugih zemalja počele pristizati velike količine konzervirane, prerađene i kalorijski bogate hrane s mnogo šećera, soli i zasićenih masnoća. Istodobno je rast životnog standarda smanjio potrebu za fizičkim radom, pa se prehrambena promjena spojila sa sjedilačkim načinom života. WHO te faktore već desetljećima navodi među glavnim razlozima iznimno visoke stope pretilosti i bolesti povezanih s njom.

Promjena imena neće obnoviti tlo uništeno rudarenjem niti preko noći riješiti zdravstvenu krizu. Ipak, vlasti je predstavljaju kao početak novog razdoblja utemeljenog na snažnijem nacionalnom identitetu, očuvanju jezika, boljem obrazovanju, zdravlju i održivijem razvoju.