Najveći svjetski ocean zauzima čak 30 posto planete Zemlje! Unutar njega nalazi se golema mreža od 75 tisuća vulkana i 25.000 otoka

Najveći i najdublji. Dva su to najvažnija superlativa koja se vežu uz moćni Tihi ocean ili Pacifik, no ni približno jedina. Nevjerojatna je to masa vode koja fascinira svojim dubinama i prostranošću, ali i nevjerojatnim pričama koje priča. Dom je on više od 25 tisuća otoka, fascinantnoj Marijanskoj brazdi, najudaljenijem mjestu od kopna, najvećoj živoj strukturi na svijetu, Velikom Koraljnom Grebenu, vatrenom prstenu… I, čak i to je samo početak. U nastavku članka upoznajemo vas sa slavnim, ali i manje poznatim činjenicama o tom nevjerojatnom oceanu.

Za početak, ne dopustite dojmu da vas zavara. Pacifiku je možda ime ‘tihi ocean’ no taj naziv doista ne odgovara stvarnosti. Naime, ne samo da se radi o dubokom i golemom prostranstvu visokih valova, povremenih oluja i jakih morskih struja, Pacifik je i dom tzv. Pacifičkog vatrenog prstena.

Riječ je o području seizmičke i vulkanske aktivnosti, odgovornom za 90 posto potresa na svijetu, ali i područjem u kojem se nalazi čak 75 posto svjetskih vulkana. Na području Pacifika ima ih čak 75 tisuća. Ime Pacifik dao mu je 1520. godine portugalski istraživač Ferdinand Magellan, vjerojatno oduševljen njegovim mirnim vodama koje su ga dočekale nakon što je oplovio Južnu Ameriku.

Tihi ocean najveći je od pet svjetskih oceana. Protegnuo se na najmanje 165 milijuna kilometara četvornih te pokriva čak 30 posto površine naše zemaljske kugle. Površina mu je čak veća od površine sve kopnene mase. No, on je isto tako i dom najdublje poznate nam ‘točke’ na svijetu, slavne Marijanske brazde, odnosno tamošnjeg Challenger Deepa na dubini od 10944 metara.

No, Tihi ocean, taj slani gorostas, svake se godine smanjuje, i to za 2,54 centimetara, a sve zbog pomicanja tektonskih ploča. S druge strane, Atlantski ocean se za isto toliko povećava. Prosječna dubina atlantskog oceana jest 4000 metara, a dvostruko je veći od idućeg po redu gorostasa, Atlantika.

Iako mu je Magellan dao ime, koje dolazi od latinske riječi ‘pacificus’, što u prijevodu znači miran, nije bio prvi Europljanin koji je na njega bacio oko. Naime, španjolski istraživač i osvajač Vasco Núñez de Balboa prvi ga je ugledao 1513. godine. Inspiriran pričama o velikom moru iza planina. kad ga je on ugledao, nakon 24 dana napornog probijanja kroz tamošnji krajolik, nazvao ga je Južno more i proglasio španjolskim vlasništvom.

Pacifički ocean dom je i najveće živuće strukture na zemlji, Velikog koraljnog grebena dugog 2300 kilometara koji smatraju jednim od najkompleksnijih ekosustava na svijetu. Dom je i brojnih drugih životinjskih i biljnih vrsta, no nažalost nije imun na ponašanje ljudi: prekomjerni izlov ribe, uništavanje staništa te nakupljanje smeća. A kad smo kod smeća, Pacifik je i dom Velikog tihooceanskog otoka smeća, površine kao tri Francuske odnosno oko 1,6 milijuna kilometara četvornih.

Tihi ocean je dom i najviše planine na svijetu. Na kopnu to je, naravno, legendarni Mount Everest, no gledano općenito, najviši je Mauna Kea, neaktivni havajski vulkan koji se od morskog dna proteže sve do visine od 10210 metara, iako većina njega skrivaju vode Pacifika.

Pacifik je, na kraju, dom i najudaljenije točke na svijetu. Riječ je o lokaciji poznatoj pod imenom Point Nemo odnosno Točka Nemo, koju se naziva i “Oceanic Pole of Inaccessibility.” Tu lokaciju od prve naznake kopna dijeli nevjerojatnih 2685 kilometara, a zbog te njezine izoliranosti često upravo tamo završi otpad iz svemira, primjerice dotrajalih satelita i raketa, Oni svoj vječni dom pronađu na otprilike četiri kilometara dubine. Neki to područje nazivaju i ‘grobljem svemirskih brodova’: tamo ih ‘počiva’ oko 260.