Dok vani grije i do 40 stupnjeva, u ovoj špilji je uvijek 11 i stalno puše vjetar! Neočekivani je hit ovog ljeta

S obzirom na brojne prirodne ljepote i povijesne lokalitete, teško je za povjerovati da Bosna i Hercegovina do prije dvije godine nije imala niti jedan lokalitet na prestižnom UNESCO-ovom popisu svjetske baštine. Ta je nepravda prije dva ljeta napokon ispravljena i na popis je uvrštena Vjeternica, najveća špilja u BiH i pravo čudo prirode. Broj posjetitelja već se sljedeće godine povećao, a ove je, prema pisanju lokalnih portala, nastavio rasti. S obzirom na ljepotu i posebnosti špilje, nagli skok popularnosti nikoga ne treba čuditi.

Dok mi posljednjih tjedana proklinjeno toplinski val i na njega nikako da se naviknemo, Hercegovina je poznata po iznimno vrućim ljetima. Temperature u mjestima u kotlini, poput Mostara, redovito prelaze 40 stupnjeva. Na takvim temperaturama, turistima obilazak špilje nije samo iskustvo, već i prilika da se ohlade. Kako izvještava Čapljinski portal, više od polovice od prošlogodišnjih 21.000 posjetitelja stiglo je upravo tijekom ljetnih mjeseci. Jedna im je turistica rekla da je špilja doslovno poput besplatnog klima-uređaja.

Iako je špilju Vjeternica UNESCO tek nedavno uvrstio na svoj popis svjetske baštine, za njezinu ljepotu i posebnost zna se već dugo pa tako status zaštićenog spomenika prirode nosi od 1950. godine. Nalazi se na području južno-dinarskog krša, 300 metara istočno od Zavale, na zapadnom rubu Popova polja u općini Ravno.

Od Mostara  je udaljena 80, a od Hrvatske i Jadranskog mora svega 12 kilometara. Najbliže naselje joj je Slano u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Ime je dobila po hladnom i jakom vjetru koji puše na njezinom ulazu. Prilično jako strujanje zraka uvijek se može osjetiti i na nekoliko mjesta u unutrašnjosti same špilje.

U čarobnoj Vjetrenici otkriveno je oko 7014 metara podzemnih kanala. U jednom od njih, onom Absolonovom, često se stvara magla, koja samo pojačava pomalo mističnu atmosferu čitavog mjesta. Ljepotu ove špilje teško je opisati riječima. Bilo da hodate kroz njezine spektakularne hodnike i dvorane ili se divite sigama, jezercima (a ima ih čak 135), vodopadima, stalnim potocima i manjim periodičnim tokovima koji vam pred očima brzaju u različitim smjerovima, osjećat ćete se kao da ste dio neke nestvarne bajke.

Takozvana Zlatna dvorana glavni je simbol Vjetrenice. Tu je i Tursko groblje (dio špilje u kojem stalagmiti nataloženi na glinenu podlogu oblikom podsjećaju na muslimanske nadgrobne spomenike), zatim Hajdučki stol (mjesto na kojem završava turistički dio staze i na kojem se nalaze umjetno napravljen kameni stol s nekoliko kamenih sjedišta) i Dolina suza koja će vas oduševiti svojom galerijom siga…

Djeci će se sigurno najviše svidjeti Vilino guvno. Mitološko je to mjesto u špilji na kojem su se vile nekoć okupljale kako bi pjevale i bavile se liječništvom. Danas se ondje organiziraju manifestacije u kojima se najmlađi odijevaju u duge haljine i na glave stavljaju vjenčiće, baš kao što je to činila i glavna vila Vjetrenica.

Poželite li posjetiti ovu špilju usred ljeta, mogli biste se iznenaditi činjenicom koliko je u njoj zapravo svježe. Naime, temperatura zraka unutar Vjetrenice iznosi svega 11,4, a vode 11,3 stupnjeva Celzijevih. Zima je pak priča za sebe: tad svi špiljski ukrasi dobivaju prekrasan kristalni odsjaj, a preko bajkovitih kaskada prelijeva se bistra voda. Slapovi i vodopadi najljepši su pak u kišnim razdobljima.

Osim toga, u Vjetrenici je zabilježeno skoro 200 različitih životinjskih vrsta : čak 91 organizam prilagodio se životu u špiljama (zato se zovu troglobionti), a njih 37 prvi put pronađeno je i opisano upravo na ovoj lokaciji (locus typicus). Vjetrenica se može pohvaliti i velikim brojem tzv. stenoendema. Riječ je o endemima koji su usko lokalizirani na manja područja (to, primjerice, mogu biti pojedine planine, kanjoni ili otočne skupine). Upravo zbog navedenih podataka, ova špilja iz BiH prva je u svijetu po bioraznolikosti.

U njoj je, vjerovali ili ne, 1968. godine pronađen i cjelovit kostur leoparda, koji se danas privremeno nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu, a otkriveni su i djelomični ostaci drugih životinja. U dijelu špilje koji se zove Donja Vjetrenica živi i velik broj čovječjih ribica. Na tzv. Velikom Jezeru, koje je od ulaza u špilju udaljeno 1250 metara, pronađen je i čamac, koji je danas izložen u biospeleološkom muzeju.

S obzirom na njezinu dugu povijest, a bila je naseljena još u kamenom dobu, a u njoj se nalazi i crtež koji je nastao 12.000 godina prije Krista. Vjetrenica je kroz vrijeme ”doživjela” i mnoga urušavanja stropova divovskih razmjera. Za turističke posjete otvorena je od 1964. godine, u ratu ’90-ih sva njezina oprema bila je posve uništena, no danas je obnovljena i dočekat će vas u punom sjaju.

Vjetrenicu je kao fenomen još 77. godine nove ere prvi zabilježio Plinije Stariji u svom djelu ”Historia naturalis”. Za najveća otkrića u špilji zaslužan je češki speleolog Karel Absolon, koji ju je istraživao od 1912. do 1914., a u znanstvenom smislu 1929. prvi put opisao ju je beogradski istraživač Mihajlo Radovanović. A nakon što se s punim pravom našla na UNESCO-ovoj listi zaštićene svjetske baštine, svima je jasno da zlatno doba ove bosanskohercegovačke ljepotice zapravo tek dolazi.

Ulaznica stoji 25 KM (12,50 eura) za odrasle, 20 KM (10 eura) za studente i 15 KM (7,50 eura) za djecu. Zbog zaštite špilja ograničen je broj posjetitelja koji je mogu obilaziti u isto vrijeme, ulazi su na svaki puni sat, a sve detalje, zajedno sa savjetima i pravilima za obilazak potražite na službenoj stranici Vjetrenice.