Najstarija turistička špilja na svijetu nalazi se u hrvatskom susjedstvu. Prve posjetitelje počela je primati još davne 1633. godine!
Jama Vilenica krije goleme podzemne dvorane, raznobojne sige i stalagmit viši od 20 metara, a temperatura u njoj čitave godine ostaje između 8 i 10 °C

Na slovenskom Krasu, poznatom krškom području nedaleko od Lipice u općini Sežana i granice s Italijom, skriva se čudesan podzemni svijet kojim su tijekom stoljeća prolazili carevi, kraljevi, prirodoslovci, umjetnici i znatiželjni putnici. Spuštali su se među neobične sige i goleme dvorane, ostavljali svoje potpise u knjizi posjetitelja i širili glas o bezvremenskoj ljepoti kakvu može stvoriti samo Majka Priroda. Dobro došli u Vilenicu, mjesto koje je prve organizirane turističke posjete imalo još davne 1633. godine, zbog čega se smatra i prvom turističkom špiljom na svijetu.
NALAZILA SE UZ STARI TRGOVAČKI PUT IZMEĐU BEČA U AUSTRIJI I TRSTA U ITALIJI
Blizu ulaza u samu jamu pronađeni su ostaci keramike iz bakrenog doba. Pretpostavlja se da su ljudi još u kasnoj prapovijesti taj djelomično zatvoren prostor koristili kao zaklon od vremenskih neprilika i drugih opasnosti. Stoljećima kasnije, 1633. godine, grof Benvenuto Petazzi, odnosno Petač, špilju je predao na upravljanje župi Lokev. Prihod od ulaznica dijelili su grof i župa, a činjenica da se ulazak naplaćivao dokazuje da je ondje postojala komercijalna djelatnost.
Godine 1809. na njezin ulaz postavljena su vrata, a upravljanje je u potpunosti preuzela lokavska kapelanija. Jami je u prilog išao i njezin položaj. Nalazila se uz stari trgovački put između Beča i Trsta, a u neposrednoj blizini bila je i poznata ergela Lipica. Sve do sredine 19. stoljeća slovila je za najljepšu, najveću i najposjećeniju špilju na Krasu, a glas o njezinoj ljepoti stigao je i do europskih dvorova.
KNJIGA POSJETITELJA UVEDENA JE 1821., A RADO SU JE OBILAZILI I EUROPSKI VLADARI
Koliko je Vilenica privlačila putnike najbolje pokazuje knjiga posjetitelja uvedena 1821. Do 1889. u njoj se našlo više od 2000 potpisa domaćih i stranih gostiju. Danas se u jamarskom domu može vidjeti njezina kopija, dok se original čuva u Institutu za istraživanje krša u Postojni.
DO PODZEMNIH DVORANA TREBA SVLADATI 525 STEPENICA, TOČNIJE 1050 U OBA SMJERA
Za turističke obilaske uređeno je oko 450 metara Vilenice, posjet traje sat vremena i vodi do točke koja leži čak 72 metra ispod površine. Do podzemnih dvorana potrebno je svladati 525 stepenica, odnosno 1050 u oba smjera. Temperatura u špilji tijekom čitave godine ostaje između 8 i 10 stupnjeva Celzijevih, a vlažnost zraka je blizu 100 posto. Zbog neravnog i mjestimice skliskog terena preporučuju se čvrsta obuća i topla odjeća.
Jama Vilenica nastala je u krednim vapnencima, djelovanjem podzemne rijeke. Što se dublje spuštate, broj i raznolikost siga postaju sve veći. Sama špilja stara je nekoliko milijuna godina, a ulaz kakav danas poznajemo nastao je urušavanjem nekadašnjeg stropa prije više od 60.000 godina.
NAJDUBLJA TOČKA TURISTIČKOG OBILASKA SMJEŠTENA JE ČAK 72 METRA POD ZEMLJOM
Turistička ruta vodi kroz četiri dijela. To su Plesna dvorana, Kapniška aleja i Crvena dvorana sa sigama u narančastoj i crvenoj boji te Vilinska dvorana, koja je i najdublja točka obilaska, smještena 72 metra pod zemljom. Ondje se nalazi i najviši stalagmit u Vilenici, koji premašuje 20 metara.
Od 1. travnja do 31. listopada individualni posjeti mogući su samo nedjeljom i blagdanima, kad vođeni obilazak počinje u 15 sati. Za grupe veće od deset osoba posjet se uz prethodnu najavu može dogovoriti tijekom čitave godine. Ulaznice su dostupne i online.










