Recept za ovu tortu s Kvarnera u jednoj obitelji čuva se već 150 godina: pala je u zaborav, a sad se vraća u velikom stilu

Smješten na obali Bakarskog zaljeva, na svega 15-ak kilometara udaljenosti od Rijeke, prekrasan Bakar ponosi se svojom bogatom pomorskom, trgovačkom i kulturnom baštinom. No nisu to samo stare palače, crkve i povijesni zapisi, nego i tradicionalni okusi. Uz poznati bakarski baškot i Staru Bakarsku vodicu, posljednjih godina pravi ”boom” doživjela je i jedna gotovo zaboravljena delicija. Riječ je o bakarskoj torti, raskošnoj starinskoj slastici od svijetlog i tamnog biskvita te kreme od oraha, iza koje se krije zanimljiva priča duga više od stoljeća i pol.

Pripremala se u imućnijim bakarskim obiteljima i bila dio svečanih jelovnika, a zbog bogatog sastava nekoć je predstavljala pravi mali gastro luksuz. Svijetli i tamni biskvit slažu se naizmjenično, dok između njih dolazi izdašna krema od mljevenih oraha koji su slovili kao vrijedna i skupa namirnica, rezervirana za posebne prigode.

Iako zbog slojeva biskvita i bogate kreme djeluje teško, bakarska torta iznenađujuće je lagana. Jednom kad je kušate, teško ćete se zaustaviti na samo jednoj kriški. Na vrh ove slastice stavlja se i ukras koji predstavlja Hirčevu ružu, endemsku biljnu vrstu pronađenu u okolici Bakra. Nazvana je po hrvatskom prirodoslovcu i botaničaru Dragutinu Hircu, koji je od 1877. radio kao učitelj u Bakru i intenzivno istraživao floru bakarskog kraja.

Recept za tortu već više od 150 godina čuva se u obitelji Roberti. Marin Roberti, dugogodišnji suradnik Turističke zajednice Grada Bakra, kaže da ju je pripremala još njegova pranona Sandrina Roberti, vrsna kuharica koja je torte i kolače pekla za posade brodova koji su pristajali u Bakar te putnike redovne brodske linije koja je prometovala između Senja i Rijeke.

Tradiciju su nastavile i Marinova nona Ana te majka Francesca, inače kuharica u đačkom domu Pomorske škole, kao i teta Zlata Roberti, udana Ružić, koja je neko vrijeme radila u kuhinji bakarskog hotela Jadran. Upravo je Zlatina kći Darka sačuvala recept za bakarsku tortu.

Stari obiteljski recept ponovno je dospio u središte pozornosti 2020., u jeku pandemije koronavirusa, kad je Turistička zajednica Grada Bakra pokrenula projekt ”Baštinska škrinjica”. Stanovnici bakarskog kraja pozvani su da pomognu očuvati lokalnu baštinu šaljući stare fotografije i razglednice, sjećanja, pjesme, legende i druge vrijedne tragove prošlosti.

Među pristiglim pričama posebno se istaknula ona o ženama iz obitelji Roberti i njihovoj torti. Turistička zajednica Grada Bakra prepoznala je vrijednost starog recepta i u suradnji s pekarom Vrbnik pokrenula proizvodnju slastice kojoj je teško odoljeti. Bakarska torta u prodaju je stavljena već 2020., a za nju su osmišljeni poseban logo i vizualni identitet.

U biskvit idu žumanjci, šećer, brašno, ulje, mlijeko, vanilin šećer, malo ruma i prašak za pecivo. U jedan dio smjese dodaje se čokolada, dok drugi ostaje svijetao. Krema se pak radi od mlijeka, brašna, mljevenih oraha ”pofurenih” vrelim mlijekom te maslaca ili masti i šećera. Dvije vrste biskvita potom se naizmjenično slažu i premazuju filom.

Bakarska torta danas stoji uz bok gastronomskim simbolima grada, bakarskom baškotu i Staroj Bakarskoj vodici. Turistička zajednica predstavlja ih kao bakarski gastro trio, a torta se može kušati na gradskim manifestacijama i predstavljanjima lokalne gastronomske baštine.

No potraga za starim lokalnim receptima tu nije stala. Naime, u rujnu ove godine pokrenuta je ”Bakarska gastro-škrinjica”, novi projekt čiji je cilj pronaći i sačuvati obiteljske recepte, gastronomske običaje, sjećanja i lokalne izraze koji se možda još čuvaju u bakarskim domovima. Možda se među njima krije još poneka zaboravljena delicija koja će, baš poput bakarske torte, ponovno zamirisati na bakarskim stolovima.