Hrvatska ima dva jezera istog imena, ali gotovo ništa drugo im nije zajedničko: jedno je strogo čuvano, a drugo najveće prirodno jezero u zemlji

Kada netko spomene Vransko jezero u ekipi, ili primjerice na pub kvizu se postavi kao pitanje, većina ljudi vjerojatno će prvo pomisliti na prekrasni Park prirode u blizini Pakoštana. No isto ime nosi i mnogo manje, dublje i strogo čuvano jezero smješteno usred najvećeg hrvatskog otoka, divljeg i istovremeno pitomog Cresa. Na geografskoj karti Hrvatske ove dvije vodene oaze izgledaju kao daleki rođaci, a zapravo ih, osim imena i nekoliko zanimljivih prirodnih obilježja, povezuje vrlo malo… Naime, jedno je najveće prirodno jezero u Hrvatskoj, plitko je, boćato i može se posjetiti. Drugo je skriveni otočni spremnik pitke vode kojem je strogo zabranjeno prići. Također, jedno okružuju drvene šetnice, promatračnice za ptice i biciklističke staze, dok drugo možete promatrati uglavnom izdaleka. I da, razlika u njihovoj dubini zaista je nevjerojatna, no za početak idemo riješimo najzanimljiviju nedoumicu: zašto Hrvatska uopće ima dva Vranska jezera?

Oba ova hrvatska jezera nazvana su po obližnjim naseljima koja nose ime Vrana. Dalmatinsko Vransko jezero ime je dobilo po povijesnom mjestu Vrana nedaleko od Pakoštana. Ondje se nalaze i izvori Pećina i Škorobić, koji vodom hrane jezero. Cresko jezero također se nalazi u blizini sela Vrana, smještenog na padinama u središnjem dijelu otoka. Dakle, iza istog imena ne krije se neka povijesna legenda. Riječ je zapravo o dva različita sela Vrana i dva jezera koja su potpuno slučajno dobila isto ime.

Vransko jezero u sjevernoj Dalmaciji prostire se na oko 30 četvornih kilometara, dugačko je 13,6 kilometara i široko između 1,4 i 3,4 kilometra. Zbog te goleme, ali impresivne površine nosi titulu najvećeg prirodnog jezera u Hrvatskoj. No, kao što smo ranije pisali, njegova veličina na prvi pogled izletnike može zaista zavarati. Naime, dubina mu se uglavnom kreće između dva i šest metara, a na sjeverozapadnom dijelu, gdje vodena površina postupno nestaje među trskom i šašem, voda je na pojedinim mjestima duboka tek između pola metra i jednog metra.

Cresko Vransko jezero zauzima znatno skromnijih 5,75 četvornih kilometara. Dugačko je oko 5,5 kilometara, ali njegova najveća dubina iznosi čak 74,5 metara. Drugim riječima, dalmatinsko je jezero površinom više od pet puta veće, dok je cresko na najdubljoj točki više od 12 puta dublje.

Najveća razlika između dvaju jezera je, mogli bismo reći, način na koji im ljudi pristupaju. Dalmatinsko Vransko jezero zaštićeno je kao park prirode, ali je istodobno uređeno za posjetitelje. Oko njega vode pješačke i biciklističke staze, uređene su promatračnice, posjetiteljski centri i vidikovci, a posebno je poznat vidikovac Kamenjak s kojeg se istodobno pruža pogled na jezero, uzak kopneni pojas i Jadransko more.

Na Cresu vrijede potpuno drugačija pravila. Vranskom jezeru strogo je zabranjeno prići, a kupanje, ribolov i zadržavanje uz obalu nisu dopušteni. Razlog je činjenica da jezero predstavlja ključni izvor pitke vode za otoke Cres i Lošinj. Vodoopskrbni sustav proteže se od grada Cresa na sjeveru sve do Ilovika, južno od Lošinja. Isto tako, njegova je voda iznimno čista i prije dolaska do kućanstava prolazi uglavnom kroz mehaničke postupke pročišćavanja. Jezero, dakle, nije klasična turistička atrakcija niti mjesto za osvježenje tijekom ljetnih mjeseci. Za stanovnike dvaju otoka ono doslovno život znači.

Cresko Vransko jezero golemi je spremnik slatke vode usred krškog otoka. Njegova razina ovisi o kišnim i sušnim razdobljima, a posebnu opasnost predstavlja mogućnost prodora mora kroz porozne krške stijene. Velika masa slatke vode svojim pritiskom usporava prodor slane, no značajniji pad vodostaja mogao bi poremetiti tu osjetljivu ravnotežu.

Dalmatinsko Vransko jezero, s druge strane, blago je boćato. Od mora ga dijeli vapnenački greben širok između 800 metara i 2,5 kilometara, ali je s njim povezano podzemnim pukotinama i umjetno prokopanim kanalom Prosika. Kroz njega, posebno tijekom sušnih razdoblja i niskog vodostaja, morska voda može prodrijeti u jezero.

Dok se cresko jezero prije svega čuva kao izvor vode, dalmatinsko Vransko jezero, ujedno i park prirode, jedno je od najvažnijih močvarnih područja na hrvatskoj obali. Njegovi tršćaci, poplavne livade, plićaci i blatne obale pružaju sklonište velikom broju ptica. Na području parka zabilježeno je više od 250 ptičjih vrsta. Neke se ovdje gnijezde, druge provode zimu, a brojnim selicama jezero služi kao nezaobilazno odmorište na dugom putovanju između Europe i Afrike. Posebni ornitološki rezervat na sjeverozapadnom dijelu jezera jedno od najboljih mjesta za njihovo promatranje.

Koliko god bila različita, oba Vranska jezera ipak dijele jednu neobičnu geografsku osobinu, a to je da su kriptodepresije. To znači da im se površina vode nalazi iznad razine mora, dok je dio dna smješten ispod nje. Isto ime, dvije Vrane i dva sasvim različita lica hrvatske prirode. Priznajemo, teško je odlučiti se koje je fascinantnije.