Jedan od najstarijih gradova kontinentalne Hrvatske nastao je spajanjem dvaju gradova koji se nisu podnosili. Ujedinila ih je carica
Gornji i Donji Križevac stoljećima su živjeli jedan pokraj drugoga, ali kao zasebni gradovi. Imali su vlastite povlastice, uprave i pečate, a često su završavali i u sporovima

Izletnička duša uvijek je željna nekog novog, zanimljivog mjesta, a najbolje lokacije za predah od svakodnevice često se kriju ondje gdje ih najmanje očekujemo. Zašto, primjerice, ne biste krenuli u jedan od najosebujnijih gradova kontinentalne Hrvatske, koji se nalazi na manje od sat vremena vožnje od Zagreba? Križevci su grad bogate povijesti, prepoznatljivih crkvenih tornjeva, neobičnih običaja i priča kakve nećete čuti baš na svakom koraku. Ovdje postoji jedinstvena ženska povijesna postrojba, stoljećima stara pravila ponašanja za stolom, ali i jedna nevjerojatna povijesna zanimljivost. Naime, današnji Križevci nekada su bili dva odvojena grada čiji su se stanovnici toliko dugo sukobljavali da je u njihovu priču na kraju morala intervenirati sama carica Marija Terezija!
KRIŽEVCI SU JEDAN OD NAJSTARIJIH GRADOVA U KONTINENTALNOJ HRVATSKOJ
Smješteni u podnožju Kalničkog gorja, na raskrižju prometnica koje povezuju Zagreb, Koprivnicu, Bjelovar i Varaždin, Križevci su stoljećima imali važnu ulogu u ovom dijelu Hrvatske. Kroz njih su prolazili trgovci, vojnici, putnici i vladari, a njihov položaj na sjecištu važnih prometnih pravaca pogodovao je razvoju trgovine, obrta i gradskog života. Križevci su tako od srednjeg vijeka predstavljali važno političko, gospodarsko i upravno središte.
Koliko daleko seže njihova povijest, najbolje govori podatak da se prvi put u pisanim dokumentima spominju još 1193. godine, u ispravi hrvatsko-ugarskog kralja Bele III., i to pod imenom Cris, odnosno Križ. U to je vrijeme središte naselja bila utvrda, oko koje se postupno razvijao život. Posebno važna godina bila je 1252., kada je ban Stjepan novom naselju sjeverno od utvrde dodijelio povlastice slobodnoga kraljevskog grada. Dogodilo se to 24. travnja, a upravo se taj datum i danas obilježava kao Dan grada Križevaca.
JESTE LI ZNALI DA SU KRIŽEVCI NEKADA BILI DVA ODVOJENA GRADA?
Nekada su postojali, naime, Gornji i Donji Križevac, dva odvojena grada koja su se razvijala jedan pokraj drugoga. Gornji grad dobio je povlastice još 1252. godine, dok je Donji Križevac status slobodnoga kraljevskog grada stekao 1405., zahvaljujući kralju Žigmundu Luksemburškom. Donjem gradu tada je dopušteno i podizanje obrambenih bedema.
S vremenom je Donji grad gospodarski ojačao, a početkom 16. stoljeća bio je gotovo dvostruko veći od Gornjega. Zanimljivo je da su se stanovnici iz jednog dijela u drugi kretali kroz gradska vrata i preko pokretnog mosta. Danas je baš teško zamisliti da su se ondje nalazile utvrde koje su razdvajale dva grada. Ipak, tragovi te prošlosti nisu potpuno nestali. Ostaci nekadašnjih bedema još se mogu vidjeti na završetku Zakmardijeve ulice i u blizini crkve sv. Križa.
SUKOBI SU TRAJALI STOLJEĆIMA, A SVAĐALI SU SE ČAK I OKO GRADSKOG PEČATA
Iako su živjeli jedni pokraj drugih, odnosi stanovnika Gornjeg i Donjeg Križevca nisu uvijek bili dobrosusjedski, piše Turistička zajednica grada Križevaca na svojim službenim web stranicama. Dapače, povijest bilježi dugotrajne sukobe, nesuglasice i sudske parnice između dvaju gradova. Razlozi su bili povezani s njihovim pravima, povlasticama i međusobnim položajem. Jedan od većih sukoba izbio je 1614. godine, kada je Gornji grad počeo koristiti isti pečat kao Donji. Iako nam danas svađa oko gradskog pečata može zvučati pomalo neobično, u ono je vrijeme to bila itekako ozbiljna stvar. Pečat je služio za ovjeravanje dokumenata, ali bio je i simbol gradske samostalnosti, identiteta i prava koja su njegovi stanovnici uživali.
Spor je postao toliko ozbiljan da je morao intervenirati kralj Leopold I. On je 1670. godine odredio da Gornji grad na svom pečatu koristi jedan križ, a Donji dva. Činilo se da bi takva odluka mogla konačno smiriti dugogodišnje nesuglasice, ali pomirenje ipak nije bilo tako jednostavno. Sukobi su se nastavili, a pokušaji povezivanja dvaju gradova još su desetljećima nailazili na prepreke.
CARICA MARIJA TEREZIJA 1752. GODINE KONAČNO JE UJEDINILA DVA GRADA
Ono što sami stanovnici nisu uspjeli riješiti, naposljetku je riješila jedna od najpoznatijih vladarica europske povijesti. Carica Marija Terezija 16. ožujka 1752. godine donijela je svečanu povelju kojom su Gornji i Donji Križevac ujedinjeni u jedan grad. Nakon stoljeća odvojenog razvoja, međusobnih nesuglasica i dugotrajnih sporova, dva su grada konačno dobila zajedničku upravu i ime koje nose i danas, Križevci.
Zanimljivo je da se uspomena na to povijesno ujedinjenje krije i na današnjem gradskom grbu. Na plavoj podlozi prikazane su dvije ruke koje se drže, jedna odjevena u oklop, a druga u građansku odjeću. Zajedno pridržavaju trostruki srebrni križ, a između njih nalaze se dvije zlatne zvijezde. Ruke simboliziraju nekadašnji vojni i građanski dio grada, odnosno njihovo konačno povezivanje.
SAZNAJTE VIŠE: Što posjetiti u Križevcima













