U ovoj su mističnoj špilji ljudi živjeli prije više od 130.000 godina, a krije i najstariju konstrukciju stvorenu ljudskom rukom
Zemlja bogate povijesti, Grčka, skriva bezbroj arheoloških nalazišta i fascinantnih lokacija koje otkrivaju tajne daleke prošlosti. I danas arheolozi pronalaze predmete, građevine, crteže i druge ukope koji poput komadića slagalice upotpunjavaju sliku života ljudi u prapovijesti. A jedan od najvažnijih arheoloških lokaliteta, ne samo u Grčkoj, već i u cijelom svijetu, je špilja Theopetra. Nalazi se u blizini Meteore, a u njoj je pronađena najstarija dosad poznata građevina stvorena ljudskom rukom!
KAMENI ZID NAPRAVILI SU LJUDI KAKO BI SE ZAKLONILI OD HLADNOĆE
Prapovijesna špilja Theopetra, udaljena od Meteore oko četiri kilometra, zaista je jedinstveno arheološko nalazište. Istraživanja su posljednjih nekoliko desetljeća otkrila mnoge tajne života u prapovijesti. Pronađeno je različito kameno oruđe, keramika, životinjske kosti… Tijekom istraživanja, koja su intenzivno započela krajem osamdesetih, a traju i danas, otkriven je i kameni zid. Njegova je uloga da djelomično zatvori ulaz u špilju, a upravo je taj zid najstarija ikad otkrivena konstrukcija koju je izradio čovjek.
LOKACIJA ŠPILJE PRUŽA BROJNE PREDNOSTI ZA PREŽIVLJAVANJE
Špilja je četverokutnog oblika, površine oko 500 četvornih metara. Najnoviji arheološki dokazi pokazuju da su ljudi u njoj živjeli tijekom srednjeg paleolitika, prije otprilike 130.000 godina. To i ne čudi, jer lokacija Theopetre nudi brojne prednosti za preživljavanje. Ima izvanredan pristup svježoj vodi i različitim izvorima hrane, osigurava pristup sirovinama, a te su prednosti davno uočili prvi stanovnici koji su se u nju naselili. Kasnije su ju kroz povijest kao mjesto stanovanja koristile različite skupine neandertalaca i homo sapiensa.
NA PODU ŠPILJE OTKRIVENI SU I OTISCI STOPALA NEANDERTALSKE DJECE
Starost zida utvrđena je relativno novim metodama datiranja, a istraživači pretpostavljaju da su ga izgradili stanovnici kako bi se zaštitili od hladnoće. Mikromorfološka analiza tla otkrila je da su stanovnici špilje imali i iznimno hladne i iznimno tople periode, a ti su vremenski ekstremi vjerojatno doprinijeli čestim selidbama i dolaskom novih stanovnika. Na mekom zemljanom podu špilje otkriveni su i mali otisci stopala, za koja se nagađa da su ih ostavila neandertalska djeca u dobi od dvije do četiri godine.
STANOVNICA ŠPILJE PRIJE 7000 GODINA, AVGI, DANAS SE ČUVA U MUZEJU U AKROPOLI
Jedno od najvažnijih otkrića u špilji bili su ostaci 18-godišnje žene koja je živjela prije 7000 godina. Nakon godina intenzivnog rada, znanstvenici su rekonstruirali njezino lice i dali joj ime Avgi, što znači Zora. Avgi je živjela u špilji tijekom mezolitika, oko 7000 godina prije Krista. Pomoću pronađenih zubi rekonstruiran je izgled njezina lica, no odjeću i kosu bilo je teško rekonstruirati zbog manjka dokaza. Danas se Avgi čuva u Muzeju Akropole u Ateni.
ŠPILJA JE ZATVORENA ZA JAVNOST, ALI U BLIZINI JE UREĐEN EDUKATIVNI MUZEJ
Sama špilja iz sigurnosnih je razloga zatvorena za posjete, no moguće je obići muzej Theopetre. On radi svaki dan, osim utorka, od 8 do 16 sati, a prikazuje najznačajnije pronalaske i vodi posjetitelja kroz zanimljivu povijest špilje i upoznaje ga s najvažnijim otkrićima. Ovaj dokumentacijski i nastavni centar nalazi se u blizini špilje, a njegova je svrha je promicanje kulturnog bogatstva špilje i upoznavanje posjetitelja s pojmovima iz arheologije i prapovijesti.
