
Kvizovi

Ljudi sve više traže autentična iskustva na svom odmoru, a provođenje vremena u prirodi, na otvorenom, uz sportske aktivnosti ili jednostavno hodanje i vožnju bicikla, postao je sve popularniji oblik opuštanja. Mnogi ljubitelji aktivnog odmora kažu da je odličan način za održavanje forme i razgledavanje lokalnih bogatstava upravo biciklizam, a Istra idealna destinacija za takav tip odmora. Istarski poluotok je ispresijecan brojnim stazama, a jedna od najpopularnijih je biciklistička staza Parenzana – nekadašnja željeznička pruga koja je prometovala od 1902. do 1935. godine. Evo što trebate znati o putu zdravlja i prijateljstva koji danas povezuje čak 33 mjesta i 3 države!
Sa svojih 123 kilometra, prolazeći kroz Hrvatsku, Sloveniju i Italiju Parenzana povezuje Poreč i Trst. Nekada uskotračna pruga, danas je staza za bicikliste i pješake koja vas vodi na put kroz prekrasne udoline, pokraj zelenih brežuljaka i tik do srednjovjekovnih gradića, kroz vinograde i uz maslinike. Njena posebnost se ogleda i u brojnim tunelima i impresivnim vijaduktima – pravim remek djelima ondašnje infrastrukturne arhitekture.
Parenzana danas povezuje 33 mjesta i ta je brojka značajna za njenu povijest jer je upravo to broj godina u kojima je prometovala. U periodu od 1902. do 1935. bila je od velikog značaja za trgovinu i gospodarstvo istarskog kraja, a osim putnika, prevozila je hvaljeno istarsko vino i maslinovo ulje te sol, kamen, vapno, drvo i druge proizvode.
Zbog sve veće konkurencije cestovnog prometa, Parenzana je postala neisplativa pa je zadnja parna lokomotiva vozila 1935. godine. U to vrijeme Istrom je vladao Mussolini koji je dao razmontirati njene dijelove i poslati ih u svoju nedavno okupiranu koloniju – Etiopiju. Neki će reći da je to karma, no brod kojim su plovili dijelovi pruge nikada nije stigao na odredište te je potonuo u Sredozemlju. Iako su obitelji željezničkih radnika ostale živjeti u tadašnjim postajama, ogoljena Parenzana je počela padati u zaborav sve do stote obljetnice otvorenja pruge kada su Istrijani i Slovenci udružili snage i odlučili da je vrijeme da ožive ovu jedinstvenu željeznicu. Tako je započeo projekt „Parenzana – put zdravlja i prijateljstva“.
Hrvatski dio Parenzane proteže se sjeverozapadnom Istrom i omogućuje vam da upoznate prekrasni seoski krajolik. Početak je obično u Bujama, odakle su svojedobno kretali vlakovi, no ovisno o vašim željama možete izabrati dvije rute: jedna vodi iz Buja prema Savudriji i slovenskoj granici, kroz šume i poljane s pogledom na Piranski zaljev, a druga preko Grožnjana i Motovuna prema Vižinadi, s pogledom na srednjovjekovne gradiće na brdima, kroz tunele, nadvožnjake i ruševine.
Krenite u polaganu vožnju i odvažite se na izazov! Odlučite li obići cijelu rutu i u njoj uživati polako, na raspolaganju vam stoje bike&bed smještaji. Ako pak poželite obići samo dijelove Parenzane, možete ostaviti automobil u blizini neke od postaja, a potom prošetati te istraživati do mile volje. Pješačenje je također odličan način za istraživanje staze, a uz to možete kombinirati i razgledavanje.
Buje. Najčešća početna točka Parenzane zasigurno će vas na put otpremiti punog trbuha i sa željom da se vratite po neki od specijaliteta. Plodan kraj bogat je maslinicima i vinogradima te je pravi mali raj za gurmane. Kušajte autohtonu sortu grožđa, momjanski muškat koja uspijeva samo u okolici Momjana. Za ljubitelje piva, tu je domaće bujsko pivo San Servolo koje odlično ide uz roštilj i lokalni specijalitet pivsku pogaču. Zasigurno nećete ostati ravnodušni ni na domaću tjesteninu, pršut, istarsku pancetu i ekstra djevičansko maslinovo ulje.
Savudrija. Iako je Savudrija sama po sebi simpatično ribarsko mjestašce i posebna po tome što je najzapadnija točka Lijepe naše, njeno je pravo blago svjetionik star više od 200 godina. On je ujedno najstariji aktivni među svjetionicima u Hrvatskoj. Postoji nešto poetično i pomalo mistično u ovim pomorskim svjetlima na obali, posebno ako su u blizini dramatičnih kamenitih plaža i ako su podignuti iz ljubavi. Naime, lokalne priče kažu da ga je austrijski grof Metternich izgradio za jednu lijepu Hrvaticu koju je upoznao na balu u Beču. Nakon što je ona nenadano umrla, nesretni Metternich nikada više nije posjetio Savudriju.
Jama Baredina. Nastala igrom prirode i strpljivošću vremena, Jama Baredina na prvi pogled djeluje nestvarno, kao neki drugi planet ili neotkriveni podzemni svijet. Znanost ju objašnjava kao krški fenomen i geomorfološku pojavu, a u njenih 5 dvorana možete vidjeti pravo blago stalagmita, stalaktita i podzemnih skulptura. Tu su one jednostavnijih oblika, nalik zavjesama pa sve do lika Bogorodice i snješka lučonoše. Obratite posebno pozornost na lik pastirice Milke. Legenda kaže da se porečki plemić Gabrijel zaljubio u nju, no njegova majka nije odobravala tu ljubav. Kad je uvidjela da ih nikako ne može razdvojiti, dala je razbojnicima tri zlatnika da ubiju lijepu Milku. Oni su je umjesto toga bacili u jamu gdje i danas vidimo njeno okamenjeno tijelo koje kroz stoljeća klizi prema dnu jame, tražeći svog dragog Gabrijela.
Završje. Ono što Parenzanu čini toliko posebnom i drugačijom od ostalih biciklističkih staza njeni su tuneli i vijadukti. Danas su obgrljeni zelenilom, no prizori su toliko slikoviti da možete zamisliti minula vremena i stare lokomotive kako voze kroz taj kraj. Upravo u Završju možete pronaći dva tunela i vijadukt koji su zasigurno najfotogeničnije dionice Parenzane.
Završje je dio općine Grožnjan, ustoličen je na litici iznad doline Mirne u unutrašnjosti Istre, a njegovi srednjovjekovni krovovi urezuju se u plavo nebo. Maleno mjesto s oko 50 stanovnika postalo je poznato svijetu kada je baš ono izabrano za kulisu rodnog mjesta jednog od najpoznatijih filmskih junaka – Robina Hooda.
SAZNAJ VIŠE: Najljepše pješačke staze u Istri

Kvizovi

Beč blista i ove zime!

Čudo skriveno u Karpatima

Neobična lingvistička priča

IDEJE ZA CITY BREAK

Posebnost hrvatskog juga

Povratak starog sjaja

Kvizovi

RAJ ZA LJUBITELJE PRIRODE

NEŠTO SASVIM DRUGAČIJE

PRIJESTOLNICA OUTDOORA

ODMOR ZA PAMĆENJE

RAJ ZA BICIKLISTE

HODOČASNIČKA MREŽA

OD LEPOGLAVE DO SLJEMENA

OBITELJSKI IZLET

Pozdrav proljeću

JEDINSTVENA PRIRODA