Dan kad je Sarajevo postalo sportski centar svijeta: olimpijski plamen prije 40 godina proslavio je ime grada na Miljacki i povezao ljude u ponosu i euforiji
Višestoljetna multikulturalnost dovela je do stvaranje jedinstvene, bogate i očaravajuće sarajevske kulturne mješavine, koja poput moćnog magneta privlači posjetitelje sa svih strana svijeta. Stoga i ne čudi što glavni i najveći grad Bosne i Hercegovine, s otprilike 275.000 stanovnika, zovu europskim Jeruzalemom. Sarajevo je uistinu veličanstven grad koji ima dušu, te ga vrijedi posjetiti tijekom cijele godine. U ljeto očarava svojim živahnim ulicama i omiljenim filmskim festivalom, a zimi, kada temperature padnu ispod nule, nekom posebnom mirnoćom i odličnim skijalištima u blizini. Ovih je dana u Sarajevu zaista posebno jer se lokalci prisjećaju dana 8. veljače 1984. godine kada je u gradu upaljen olimpijski plamen te su službeno otvorene XIV. Zimske olimpijske igre.
ZIMSKE OLIMPIJSKE IGRE U SARAJEVU POČELE SU 8. VELJAČE 1984. GODINE U 15:44 SATI
“Osamdeset četvrte je pao snijeg i skupio se čitav svijet”, stih je iz poznate pjesme Zabranjenog pušenja “Fildžan viška” koji savršeno opisuje što je Sarajevo značilo u svjetskim okvirima od 8. do 19. veljače 1984. godine. Kako piše klix.ba, na današnji je dan prije 40 godina klizačica Sanda Dubravčić u 15:44 sati zapalila olimpijski plamen na stadionu Koševo koji je od tog trenutka dobio prefiks “olimpijski”, a tim činom su počele XIV Zimske olimpijske igre u Sarajevu.
Sarajevo je organizaciju Igara dobio 8. svibnja 1978. na sjednici Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) u Ateni. Bila je to iznenađujuća odluka s obzirom na to da su u konkurenciji bili japanski Sapporo i švedski Göteborg. Sapporo je već jednom ranije uspješno organizirao Igre, dok je Göteborg ponio neslavnu titulu prvog skandinavskog grada koji je imao neuspješnu kandidaturu.
U prvom krugu najviše glasova dobio je Sapporo (33), slijedilo je Sarajevo (31) i Göteborg (10), a jedan glas je bio nevažeći. No, u drugom krugu glasanja čelnici MOK-a koji su glasali za švedski grad su odlučili dati sedam glasova Sarajevu, a samo tri Sapporou, te je Sarajevo pobijedilo rezultatom 39:36, te je na taj način postao prvi balkanski grad nakon prvih Igara u Ateni koji je dobio organizaciju, piše klix.ba.
NAKON ŠTO JE POBIJEDIO U IZBORU, SARAJEVO JE POSTALO JEDNO VELIKO GRADILIŠTE
Vremena je bilo malo, ali je volje bilo mnogo. Uostalom, nitko nije ni sumnjao da bi narod tadašnje Jugoslavije iznevjerio Tita koji je bio posebno ponosan što će njegova država na nekoliko dana postati centar svijeta. Za samo pet godina sagrađeni su Zetra, staza za bob i sanjkanje, skakaonice, dvorane, “bijele pruge”, žičare, hoteli, Olimpijsko selo i novinarsko naselje s 2.640 stanova, ceste prema planinama i 28 zimsko-sportskih centara.
“Organizacijski odbor ZOI ’84. je potrošio oko 150 milijuna dolara, ali je Sarajevo dobilo promociju diljem svijeta i više se nije o njemu govorilo kao o mjestu u kojem je počeo Prvi svjetski rat. Tijekom 12 dana, vjerojatno najljepših u povijesti grada, prodano je 250.000 ulaznica, a Olimpijadu je pratilo više od dvije milijarde ljudi. Za maskotu je izabran vuk Vučko, čije je legendarno i svugdje prepoznatljivo “Sarajevooooo…” otpjevao Zdravko Čolić, prenosi klix.ba.
PRVA MEDALJA ZA JUGOSLAVIJU NA ZIMSKIM OLIMPIJSKIM IGRAMA
Najveće zadovoljstvo domaćinima donio je slovenski alpski skijaš Jure Franko, osvojivši srebrenu medalju u veleslalomu, što je bila i prva medalja koju je Jugoslavija osvojila na nekim zimskim olimpijskim igrama. Kako navodi Sarajevo Travel, Franka su Sarajlije bodrile s transparentima na kojima je pisalo: “Volimo Jureka više od bureka”.
Najveće zvijezde sarajevskih Igara bili su natjecatelji u umjetničkom klizanju – britanski par Jayne Torvill i Christopher Dean, koji su zlatne medalje osvojili uz maksimalni broj osvojenih bodova. Na Olimpijadi u Sarajevu zlato je osvojila i istočnonjemačka klizačica Katarina Witt, koju su upravo ove Olimpijske igre promovirale u jednu od najvećih svjetskih sportskih ikona.
ZLATNA MEDALJA ZA GRAĐANE SARAJEVA
Kad su u rano jutro 9. veljače strani novinari izašli na ulice kako bi ovjekovječili kolaps Igara, nakon velikog snijega koji je napadao prethodne noći, ostali su zaprepašteni jer snijega nije bilo, prenosi Sarajevo Travel. Građani, od onih najmlađih, do onih najstarijih, uklonili su snijeg sa svih cesta, bez da ih je itko pozvao da to naprave. Radno vrijeme trgovina, restorana i banaka nije bilo ograničeno i radili su dok god je bilo potrebe.
USPOMENE NA NAJUPEČATLJIVIJI SPORTSKI DOGAĐAJ U POVIJESTI BIH ČUVAJU SE U OLIMPIJSKOM MUZEJU U SARAJEVU
Povodom obilježavanja okruglih 40 godina od XIV. Zimskih olimpijskih igara, Olimpijski muzej u Sarajevu prije nekoliko godina prigodno je predstavio izložbu pod nazivom “Dvanaest dana kada smo bili centar Svijeta”. Ova nesvakidašnja postavka arhivske građe, vrijednih eksponata i pisanih dokumenata, jedan je u nizu događaja kojim se evociraju sjećanja na Sarajevsku olimpijadu iz 1984. godine, te istovremeno njeguje olimpijski duh glavnog grada Bosne i Hercegovine. Izložba će bit otvorena do 29. veljače.
