Uskoro počinje najpoznatiji filmski festival u regiji! Evo što se sve isplati posjetiti u gradu na Miljacki koji zovu Europski Jeruzalem
Piše: Putni Kofer
Foto: Shutterstock
Sarajevo Film Festival je neizostavna manifestacija i jedan od najvažnijih filmskih događaja u regiji i cijeloj jugoistočnoj Europi. Kroz godine, festival je postao simbol kreativnosti, umjetničkog izraza i kulturnog dijaloga, okupljajući filmske entuzijaste i stvaratelje iz različitih dijelova svijeta. Utemeljen je u Sarajevu 1995. godine, u vrijeme opsade grada, a danas simbolizira snagu i otpornost umjetnosti usred teških okolnosti. Evo što sve trebate znati o ovogodišnjem izdanju festivala i što se sve isplati posjetiti u gradu na Miljacki koji zovu Europski Jeruzalem!
ŽIVOT U SKLADU S PRIRODOMPetra je napustila Zagreb i preselila se u napušteno ličko selo: tamo je uredila ranč iz snova i svakodnevno brine o brojnim životinjama
SARAJEVO FILM FESTIVAL OVE GODINE OBILJEŽAVA VAŽNU OBLJETNICU VEZANU ZA SAME POČETKE FESTIVALA TE ORGANIZIRA PROGRAM POD NAZIVOM ”30 GODINA OD PRVOG RATNOG KINA APOLLO”
29. izdanje Sarajevo Film Festivala održat će se od 11. do 18. kolovoza, a tijekom osam uzbudljivih dana bit će prikazano nekoliko filmskih klasika: „Dani ludila“ Joela Schumachera, „Divlji u srcu“ Davida Lyncha, „Goli u sedlu“ Dennisa Hoppera, „Mi nismo anđeli“ Neila Jordana, „Noć na zemlji“ Jima Jarmuscha, „Sirove strasti“ Paula Verhoevena i „Thelma & Louise“ Ridleyja Scotta.
Festival ima svoje korijene u brojnim filmskim programima koje je Obala Art Centar, organizator Sarajevo Film Festivala, organizirala za vrijeme opsade Sarajeva od 1992. do 1995. godine, poznatih kao ”Prvo ratno kino Apollo”, piše na svojim stranicama Turistička zajednica grada Sarajeva. Unatoč izazovnim okolnostima, ovo kino pružalo je očajnički potrebno osvježenje stanovnicima koji su izdržali troipolgodišnju opsadu. Kino, smješteno u podrumu Akademije scenskih umjetnosti, uvijek je bilo prepuno ljudi, bez obzira na rizike koje bi preuzimali da bi do njega stigli usred granatiranja grada. Ovogodišnje filmske projekcije održavat će se na mjestu gdje je sve počelo: na Otvorenoj sceni Obala, u podrumu Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo.
”Ove godine obilježavamo 30. godišnjicu Prvog ratnog kina Apollo. Kako bismo proslavili tu povijest i sam Festival, organiziramo retrospektivu nekih od omiljenih filmova koji su bili prikazivani za vrijeme opsade Sarajeva. Retrospektiva će se održati baš u istom podrumu gdje je sve počelo prije 30 godina, pružajući iz današnje perspektive jedinstveni pogled na prošlost” – izjavio je direktor Sarajevo Film Festivala Jovan Marjanović. Cijeli program Festivala pogledajte ovdje, a u nastavku saznajte što se sve isplati posjetiti u ovom prekrasnom gradu.
GRAD JE NAJBOLJE OBIĆI PJEŠICE
Grad je uistinu velik, no većina atrakcija nalazi se u centru, starom gradu i oko rijeke Miljacke, pa ih možete obići pješke. Za lakše snalaženje skinite besplatnu aplikaciju Guide2Sarajevo koja nudi elektronsku mapu grada, navigaciju i čak 67 audio vodiča za top znamenitosti, a sve to bez internetske veze. Tu ćete naći preporuke za izlete, restorane, dežurne ljekarne… A za klasičare koji mapu i turističke brošure preferiraju u printanom obliku, Turistički informativni centar nalazi se u blizini glavnog trga na Baščaršiji. A baš tamo je i najbolje mjesto za započeti obilazak grada, koji, kako kažu, ima ono nešto baš posebno…
BAŠČARŠIJA – DUŠA SARAJEVA
Baščaršija je stari dio Sarajeva, koji je u osmansko doba bio žila-kucavica grada – njegovo glavno trgovačko središte i epicentar svih bitnijih društvenih događanja. Na Baščaršiji se nalaze i dva preostala sarajevska natkrivena bazara – Gazi Husrev-begov i Brusa bezistan te trgovine čuvenih sarajevskih zanatlija, Morića i Kolobara han… Najznačajnije građevine su drvena fontana Sebilj, te Baščaršijska i Gazi Husrev-begova džamija, medresa i biblioteka, Sahat kula…
Foto: Unsplash
Baščaršija je i gastronomsko središte Sarajeva i upravo ćete tamo pronaći najpoznatije sarajevske aščinice, buregdžinice, ćevabdžinice… Popiti domaću kavu iz fildžana s rahatlukom pri pogledu na Sebilj je nešto što ne smijete preskočiti, a čuveni su i ćevapi kod Želje ili u Mrkvi.
SAHAT KULA ILI JEDINI JAVNI LUNARNI SAT NA SVIJETU
U blizini Gazi Husrev begove džamije primijetit ćete kulu visoku tridesetak metara. Sahat kula oduvijek je pokazivala vrijeme namaza (molitve). Pretpostavlja se da je sarajevska sahat kula izgrađena u 16. vijeku, kada je građena i Gazi Husrev begova džamija.
No, ova je sahat kula drugačija jer ima jedini javni sat na svijetu koji mjeri vrijeme lunarno, odnosno prema mjesecu. Po lunarnom vremenu sat na kuli pokazuje 12 sati u trenutku astronomskog zalaska sunca. Dvanaest sati pokazuje i kada sunce izađe u ranu zoru. Kako se dužina dana svakodnevno mijenja, satni mehanizam je potrebno stalno podešavati. Mehanizam je nabavljen u Londonu, a samo dva takva su u svijetu: u Big Benu u Londonu i Sahat kuli u Sarajevu.
UPOZNAJTE VIJEĆNICU – SVJETSKI SIMBOL SUSRETA CIVILIZACIJA
Jedna od najljepših i najzanimljivijih zgrada izgrađenih tijekom austrougarske okupacije Bosne i Hercegovine jest zgrada sarajevske Vijećnice, koja nije samo arhitektonsko remek-djelo, već i svjedok povijesne drame koja se u Sarajevu odvijala od kraja 19. do početka 21. stoljeća. Atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda izvršen je 1914. godine, upravo nakon njegove posjete gradskoj vijećnici.
Tijekom posljednjeg rata, u kolovozu 1992. godine, Vijećnica je zapaljena. Izgorjelo je gotovo 90 posto bibliotekarskog fonda, a sama zgrada je postala simbol opsade i tragedije Sarajeva. Tri zaposlenice koje su tijekom rata stanovale i radile u biblioteci, uspjele su spasiti manji dio knjiga. Obnova je počela 1996., a završena je 2014. Ulaz se naplaćuje 10 KM za odrasle osobe, odnosno 5 KM za učenike, studente i umirovljenike.
LATINSKA ĆUPRIJA NA OPJEVANOJ MILJACKI I ATENTAT KOJI JE PROMIJENIO POVIJEST
Ono što su Karlov most u Pragu i Lančani most u Budimpešti, to je u Sarajevu Latinska ćuprija. Most na opjevanoj Miljacki, koju je u legende vinuo Halid Bešlić, možda nema toliko impresivnu arhitekturu kao spomenuti mostovi, ali ima atraktivniju povijesnu priču. Latinska ćuprija je jedan od najstarijih mostova u Sarajevu. Znamenit je po činjenici što je upravo u njegovoj neposrednoj blizini Gavrilo Princip izvršio atentat na austrougarskog prestolonasljednika Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju.
Sarajevski atentat bio je neposredni povod za izbijanje Prvog svjetskog rata, jednog od najkrvavijih događaja u povijesti čovječanstva. Atentat se dogodio pokraj tadašnje Šilerove trgovine, zgrade u kojoj je danas smješten Muzej Sarajevo 1878. – 1918.
DŽEZVA ZA MAMU I OSTALI SUVENIRI ČEKAJU VAS U KAZANDŽILUKU
Miris bakra i zveket kazandžija dočekat će vas u kultnoj zanatskoj ulici – Kazandžiluku. Radovi domaćih majstora – džezve, Ibrici, fildžani, kazani, mlinovi – od kojih su neki istinska remek-djela – najbolji su suveniri koje sa sobom možete ponijeti iz Sarajeva. Prilikom kupovine pripazite da trgovina ima oznaku Sarajevo Original Quality koja je najbolja garancija autentičnosti i kvalitete zanatlija i njihovih proizvoda.
Foto: Unsplash
FERHADIJA, PROŠETAJTE KROZ POVIJEST SARAJEVA
Na potezu od Baščaršije pa sve do spomenika Vječna vatra proteže se, po mnogočemu posebno, najpoznatije sarajevsko šetalište Ferhadija. Šetajući Ferhadijom upoznat ćete sve o razvoju Sarajeva od 16. vijeka do današnjih dana. Vidjet ćete građevine iz turske ili austrougarske vladavine, pa sve do modernijih građevina, a sve to uz žamor uvijek živahne ulice, prepune turista i domaćih ljudi.
Na kratkoj udaljenosti uživajte u džamijama, pravoslavnom i katoličkom hramu, najstarijoj sinagogi u gradu… Za kraj se upoznajte s Vječnom vatrom kao spomenikom za sve stradale u borbi protiv fašizma. Ferhadija će ispuniti očekivanja i za one s najizbirljivijim nepcem. Neke od najboljih slastičarni, ćevabdžinica i buregdžinica se nalaze baš u ovoj ulici.
U malenom dalmatinskom mjestu ovog vikenda biraju najveći list – blitve! Posjetitelje očekuje bogat zabavni i sportski program, ali i sladoled od omiljenog zelenog povrća
