BISER NESTVARNE LJEPOTE
Koliko ljudi u Hrvatskoj živi u kućama, a koliko u stanovima? Obiteljske kuće puno su češći izbor, u samom smo europskom vrhu u još nekoliko stavki
Imati krov nad glavom, mjesto koje zovemo domom, jedna je od glavnih težnji svakog čovjeka. Bilo da se radi o vlastitoj nekretnini ili onoj koju unajmljujemo, dom je mjesto, ili bi barem trebao biti, u kojem se osjećamo ugodno, opušteno, u kojem je odmaramo i uživamo. No kakva je situacija sa stanovanjem u Hrvatskoj, a kakva u Europi? Koliko Hrvata živi u kućama? Koji je postotak onih koji imaju vlastitu nekretninu, a koliko je ljudi u najmu? Ove podatke, kao i niz zanimljivih informacija o stanovanju u Europi, otkriva izvještaj Eurostata, statističkog ureda Europskih zajednica.
U HRVATSKOJ 91 POSTO STANOVNIKA ŽIVI U VLASTITOJ NEKRETNINI
U zadnjem izvještaju Eurostata, koji se odnosi na podatke iz 2022. godine, u Europskoj Uniji je više od dvije trećine stanovnika posjedovalo vlastiti dom, dok je njih 31 posto bilo u najmu. Razlike su ogromne od države do države. Hrvatska je među zemljama s najvećim udjelom vlasništva. U Hrvatskoj 91 posto stanovnika stanuje u vlastitoj nekretnini, a ispred nas su samo Slovačka (93 posto) i Rumunjska (95 posto). U svim je zemljama EU više ljudi posjedovalo nego iznajmljivalo nekretninu. Iznimka je samo Njemačka, u kojoj je 53 posto stanovništva u podstanarstvu. Velik udio podstanara imaju i Austrija (49 posto) i Danska (40 posto).
U HRVATSKOJ ČAK 77 POSTO LJUDI ŽIVI U KUĆI
Ako živite u urbanoj sredini, posebice većim hrvatskim gradovima, možda vam se čini da su stanovi puno češći odabir od obiteljskih kuća. Statistika, ipak, pokazuje drugačiju situaciju. Na razini Europe, 52 posto stanovništva živi u kući, a 47,5 u stanu. Ostatak od 0,5 posto odnosi se na druge tipove smještaja kao što su brodovi ili kombiji. Kad se radi o udjelu kuća, Hrvatska je ponovo pri vrhu.
Najviše stanovnika u kućama ima Irska (89 posto), slijede Nizozemska (79 posto), te Hrvatska i Belgija, u kojima 77 posto stanovništva živi u kućama. Najviši udjeli stanova zabilježeni su u Španjolskoj (66%), Latviji (65%), Njemačkoj (63%) i Estoniji (61%). Dakako, osim od države do države, život u kući ili stanu razlikuje se i ovisno o stupnju urbanizacije, odnosno živite li u gradu, selu, predgrađu ili ruralnom području.
S KOLIKO PROSTORA, U PROSJEKU, RASPOLAŽE SVAKI STANOVNIK?
Dodajmo ovoj statistici podatak kako Hrvati raspolažu s prilično malo prostora po osobi. Veličinu stambenog prostora Eurostat mjeri kao prosječan broj soba po osobi. Europski prosjek je 1,6 soba, najviše prostora imaju stanovnici Malte (2,3 sobe) i Luksemburga (2,2 sobe), a Hrvatska se našla pri dnu ljestvice s 1,2 sobe po osobi. Najgore su prošli Poljaci, Rumunji i Slovaci koji u prosjeku raspolažu s 1,1 sobom.
