Koliko mjesta u Hrvatskoj ima samo jednog stanovnika? Broj je zabrinjavajuće velik, a većina se nalazi u udaljenim planinskim područjima

Prilikom objave rezultata posljednjeg popisa stanovništva iz 2021. godine potvrdilo se ono što je dugo svima bilo jasno: broj stanovnika u Hrvatskoj se smanjuje. Ukupno nas u Hrvatskoj živi 3.871.833 stanovnika, među kojima je 51, 83 posto žena i 48,17 posto muškaraca. U odnosu na popis napravljen deset godina ranije, u Hrvatskoj živi gotovo 10 posto manje ljudi, točnije 9,64 posto. Zanimalo nas je koja su mjesta u Hrvatskoj sa samo jednim stanovnikom, i jako nas je iznenadila brojka koju smo otkrili.

Kad se radi o županijama, najviše ljudi, očekivano, živi u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, Splitsko-dalmatinskoj, Primorsko-goranskoj i Osječko-baranjskoj gdje se nalaze i najveći hrvatski gradovi. U ovih pet županija živi više od polovice ukupnog stanovništva, dok je u preostalih 15 stanovnika znatno manje.

Najmanje ljudi živi u Ličko-senjskoj županiji, njih samo 42.478. To je ujedno i županija u kojoj se, uz planinska područja Primorsko-goranske i Karlovačke županije, nalazi i najveći broj mjesta sa samo jednim stanovnikom u Hrvatskoj.

U tablici s ukupnim podacima s popisa stanovništva 2021. otkrili smo da je u Hrvatskoj čak 73 mjesta u kojima su popisivači zatekli samo jednog stanovnika. Končarev Kraj, Ponor Korenički, Klašnjica, Zavođe samo su neka od mjesta sa samo jednim stanovnikom u Ličko-senjsko županiji, a dosta ih je i u Karlovačkoj županiji i u Slavoniji, kao i u mjestima u zaleđu jadranske obale. Neka od njih nalaze se u planinskim područjima, neka i na otocima (popisan je, primjerice, jedini stanovnik otoka Sušca, svjetioničar).

Broj sela u kojima je popisano tek dvoje ljudi također je tužno velik. Kako je udio mlađih od 14 u hrvatskom stanovništvu tek 14,27 posto, a stariji od 65 čine više od petine ukupnog broja (22,45 posto), te iz dosadašnjih medijskih priča i reportaža, jasno je da su usamljeni stanovnici u selima u pravilu starije životne dobi.

Trend napuštanja sela i odlaska u veća mjesta nije nov, ali u posljednjih pedesetak godina je “eksplodirao”. Zbog zaposlenja i zasnivanja obitelji sela napuštaju mladi, a sve češće i stariji biraju urbaniju sredinu gdje će im biti dostupnije ono najnužnije za život, od trgovina, društva do doktora. Zbog toga su različita sela diljem Europe, primjerice u Italiji, Španjolskoj i Švicarskoj, pokrenula programe u kojima nude kuće za 1 euro i novčanu pomoć onima koji se dosele. Čini se da, nažalost, hrvatskim selima ni to ne bi pomoglo.