Znate li koja tri grada u Hrvatskoj imaju sfinge? Jedna od njih dugačka je čak pet metara, a prema legendi posjetiteljima ispunjava ljubavne želje

Iako kad kažemo riječ sfinga automatski ‘odemo’ u Egipat, do tamošnjih čuvarica svetih mjesta, one nam se nalaze bliže nego što mislimo. Naime, i u Hrvatskoj su, mogli bismo čak reći, ne toliko rijetka pojava kao što bismo očekivali, a neke od njih pretvorile su se u prave turističke atrakcije. Najslavniji hrvatski grad po sfingama svakako je Split, no još se dva grada mogu pohvaliti s istima. Drugi je Zadar, a treći Osijek. U ovom članku vodimo vas u kratki razgled istih.

Na istoku Hrvatske, u Osijeku, dvije sfinge stoje u tamošnjem Sakuntala parku, samo jednom od niz parkova u tom prekrasnom gradu. Naime, Osijek se može pohvaliti da ima više parkova nego trgova i time je najzeleniji grad u Hrvatskoj, a upravo je ovaj park, ulaz u kojeg ‘čuvaju’ dvije sfinge, proglašen svojedobno najljepšim u Hrvatskoj.

Dvije sfinge su u Osijek stigle 1896. godine, no nisu uvijek stajale na istom mjestu, već su mijenjale lokacije. Ona današnja, na Kapucinskoj ulici, u biti je i originalna na koju su bile postavljene. Postaviti ih je dao gradski vijećnik Petar pl. Modesti, a potječu ne iz Egipta, nego iz Njemačke, iz Berlina. Za vrijeme rata bile su oštećene, a 2015. godine su obnovljene.

Nakon Osijeka, vrijeme je za Zadar. Naime, u tom gradu ‘živi’ najveća sfinga u ovom dijelu Europe, inače jedna od turističkih atrakcija grada. Sfinga se nalazi na području Brodarice, u perivoju vile Attilie, dugačka je oko pet te visoka oko tri metra, a u prvoj ju je polovici 20. stoljeća dao izraditi zadarski umjetnik i konzervator Giovanni Smirich, i to u perivoju svoje vile. Smatra se da je sfinga izrađena 1918. godine, no nije točno utvrđeno zašto.

Najromantičnija verzija priče govori da ju je Smirich dao izraditi u spomen na suprugu Attiliju koja je preminula 1917. godine. Kružila je i priča o blagu koje je navodno zakopano u trupu sfinge te je u nju čak pokušano i provaliti, a neki su mislili da njezini prvenstveno dekorativni hijeroglifi predstavljaju neku šifriranu poruku. Na kraju je pobijedila romantična verzija – urbana je legenda da sfinga, koja umjesto prednjih šapa ima ruke, navodno ispunjava ljubavne želje onima koji je zatraže za pomoć.

Za kraj, najslavnija u Hrvatskoj, splitska sfinga, na Peristilu, jedna od znamenitosti i neobičnosti koju se može pronaći u samom srcu tog grada, Dioklecijanovoj palači. Ona se inače smatra jednim od najstarijih predmeta u Splitu, starom najmanje 3000 godina, a dugačka je 2,46 metara te visoka oko jedan metar. Izrađena je od afričkog crnog granita, a stoji na Peristilu, ispred katedrale sv. Duje. Za njezin dolazak u Split zaslužan je car Dioklecijan, koji je navodno bio fasciniran Egiptom te je dopremio čak 12 ili 13 sfingi u Split.

I splitska je sfinga neobična po tome što joj udovi završavaju ljudskim rukama, kao i po tome što u njima drži posudu za prinose žrtvovanja. Sfinga na Peristilu možda je najpoznatija splitska sfinga, no nije jedina, iako jedina ima glavu. Dosta je poznata i sfinga bez glave koja se nalazi ispred Jupiterova hrama, dok se među ostalima ističu glava sfinge izrađene od crvenog granita te ostaci sfinge izrađene od bijelog mramora.