Bliži se zabrinjavajući rekord: slavno jezero koje dijele tri države na najnižim je razinama, ugrožena je i turistička sezona

Slavno Bodensko jezero, smješteno u samom srcu Europe, na mjestu gdje se susreću Njemačka, Švicarska i Austrija, treće najveće na starom kontinentu, pojam za odmor i rekreaciju, više ne naliči na sebe. Razina vode u njemu opasno se približila najnižoj od kad su počela mjerenja iste. Od postizanja zabrinjavajućeg rekorda – najnižeg vodostaja dosad – jezero dijele svega dva centimetra….

Iza medijski naslova nalaze se ovi podaci. Razina vode u jezeru trenutačno je oko 35 centimetara niža od prosjeka za ovaj period godine. Zadnji puta je tako nizak – odnosno dva centimetra niži – bio prije četiri desetljeća. Niski vodostaj za sobom povlači niz problema. Neke su luke na jezeru ‘presušile’, odnosno ostale bez vode, primjerice Mannenbach.

Bodensko jezero, inače ledenjačkog porijekla, dugačko je 70-ak, a široko 15 kilometara. Smješteno je na oko 400 metara nadmorske visine, a u prosjeku duboko 90 metara. Maksimalna mu je dubina 252 metra. Zauzima 539 kilometara četvornih površine i broji 273 kilometara obale. Najveći dio pripada Njemačkoj. Najmanji je u austrijskom vlasništvu.

Bodensko jezero se isto tako grana na jezero Überlinger, Untersee (Donje jezero) i Obersee (Gornje jezero), a vodom ga, hrani rijeka Rajna, zahvaljujući topljenju snijega u Alpama, i to do mjere da se u proljeće razina vode u njemu zna povećati i do tri metra. Zimi, s druge strane, rijetko kad smrzava, osim plitkih dijelova na sjeveru.

No, vodostaj umjesto da se poveća, dramatično pada. Smanjio se, kažu svi, zbog nedostataka oborina – kako kiše tako i snijega pa se nema ni što ‘topiti’. A najgore od svega obilne se padaline, koji bi spasile stvar, ne očekuju ni u sljedećim danima to znači da bi jezero moglo doseći rekordno niski vodostaj. On pak ni mogao utjecati i na promet na jezeru, inače ključni faktor tamošnje turističke ponude. Čak se milijun ljudi svake godine u ljetnim mjesecima preveze jezerom.