“CRNA RUPA” USRED EUROPE

Koje europsko jezero dijele tri države? Oko granice se ni danas nisu definitivno dogovorile, dio vodene površine doslovno je “ničija zemlja”

Toliko je lijepo da svi žele komadić. Upravo tako bismo mogli opisati Bodensko jezero. Naime, ovo nevjerojatno jezero nalazi se u samom srcu Europe, na mjestu susreta tri države – Njemačke, Švicarske i Austrije. Riječ je o trećem najvećem jezeru u Europi nakon Balatona i Ženevskog jezera. No oko točnih granica na površini jezera tri se države nikad nisu usuglasile, pa se ovo jezero često naziva “crnom rupom bez granica usred Europe”. Čije je, zapravo, Bodensko jezero?

NA SLUŽBENIM KARTAMA NA POVRŠINI JEZERA GRANICA UOPĆE NIJE ISCRTANA

Kopnene granica između ovih europskih država jasno su određene, ali oko onih na jezeru nisu se uspjele dogovoriti. Pogledate li na kartu, vidjet ćete da na površini Bodenskog jezera granice uopće nisu ucrtane, već su označene na njegovoj obali. Usporedbe radi, na velikom Ženevskom jezeru granica između Francuske i Švicarske prolazi sredinom vodene površine i nitko oko toga ne radi problem. Gdje je onda zapelo s ovim multinacionalnim jezerom?

ŠVICARSKI SMATRAJU DA GRANICA TREBA PROLAZITI SREDINOM, AUSTRIJA DA GA TRI DRŽAVE TREBAJU PODIJELITI RAVNOPRAVNO

Švicarski stav je da međunarodna granica prolazi sredinom jezera, pri čemu bi ta zemlja i Njemačka dobile veći, a Austrija manji dio. Austrijanci pak smatraju da sva tri naroda ravnopravno dijele cijelo jezero. Njemačka nema službeno pravno mišljenje ali neslužbeno se više priklanja švicarskom stavu. Kad se pojave sporovi, najčešće oko prava ribolova ili oporezivanje plovila, oni se rješavaju posebnim ugovorima.

Park šuma Zlatni rt
IDEALNO ZA ŠETNJUZelena park šuma mirna je oaza najposjećenijeg grada u Hrvatskoj, čuva ga s juga i krije mirisne borove, visoke pinije i mir prirode
Nastavi čitati

Ako je Austrija u pravu i ako sve tri države zajedno kontroliraju svaki pedalj Bodenskog jezera, ovakva vrsta uređenja bi se nazvala ” kondominijem”, a takvih je samo nekoliko u svijetu, piše Conde Nast Traveler. Magazin duhovito primjećuje da će “vlasništvo nad Bodenskim jezerom ostati misterij, barem dok netko ne odluči počiniti zločin usred jezera, samo kako bi saznao gdje će biti procesuiran”.

KOME GOD PRIPADALO, BODENSKO JEZERO PRIRODNI JE BISER EUROPE

No politički prijepori na stranu, Bodensko jezero zaista je biser Europe i mjesto koje se zaista isplati doživjeti. Ledenjačkog je porijekla, dugačko 70-ak, a široko 15 kilometara te leži na oko 400 metara nadmorske visine. Duboko je, u prosjeku, 90 metara, dok mu je maksimalna dubina 252 metra. Zauzima 539 kilometara četvornih površine, a obala mu broji 273 kilometara.

VODOM GA HRANI RIJEKA RAJNA, A DIJELI SE NA VIŠE MANJIH JEZERA

Isto tako, razgranato je to jezero – grana se na jezero Überlinger, Untersee (Donje jezero) i Obersee (Gornje jezero), a vodom ga, i to onom koja je produkt topljenja snijega u Alpama, hrani rijeka Rajna, do mjere da se u proljeće razina vode u jezeru zna povećati i za dva do tri metra. Samo jezero rijetko kad smrzava, osim njegovih plitkih dijelova na sjeveru. ‘Žešće smrzavanje’ jezera događa se u prosjeku svakih 70-ak godina.

Popularno je to mjesto, u svakom smislu. Jezero ima povoljan mikroklimatski učinak na okolicu pa je ona poznata i po uzgoju vina i voća, a ono samo je isto tako i poznata turistička, odmorišna i rekreacijska destinacija. Svake godine turisti tamo provedu čak šest milijuna noći, a njih milijun se ljeti preveze preko njega. Nije ni čudo što ga lokalno stanovništvo, ali i gosti vole.

JEDINSTVENI SPOJ ALPSKE I MEDITERANSKE ATMOSFERE

Spoj je alpske i mediteranske atmosfere – u tamošnjim gradovima i mjestima alpske biljke rastu u sjeni palmi. Za mnoge jezero predstavlja pravi ljetni raj koji nudi dane ispunjene najrazličitijim aktivnostima – od plivanja, plovidbe brodom do surfanja. Popularan je i biciklizam, a biciklom je moguće okružiti i cijelo jezero. Isto tako, niz je opcija i za planinarenje, a vole ga i ljubitelji ptica jer je bogat tim životinjama.

Otok Prvić na Kvarneru je najveći nenastanjeni otok u Hrvatskoj
Neukroćena prirodaZnate li koji je najveći nenastanjeni otok u Hrvatskoj? Za njega možda nikad niste čuli, ali ima poznatijeg imenjaka kod Šibenika
Nastavi čitati

NA OBALAMA JEZERA KRIJU SE ŠARMANTNI GRADOVI

Obale su mu krcate šarmantnim i zanimljivim gradovima. Svaki od njih poseban je na svoj način. Među svima njima posebno se ipak ističe Konstanz, glavni grad jezera, odnosno ‘srce’ jezera. Njegovo je, pak, ‘srce’ predivan stari grad koji je bio pošteđen ratnih razaranja te je bolje očuvan od jezgre bilo kojeg drugog njemačkog grada. Naime, od bombardiranja u Drugom svjetskom ratu spasio ga je susjedni švicarski grad Kreuzlingen – nije ih bilo moguće razlikovati, a želio se izbjeći diplomatski spor. Englesko ime jezera potpuno je drugačije od lokalnog i naziva se upravo po ovom gradu: Lake Constance.

Aktualno

Pročitajte još