Zemlja u hrvatskom susjedstvu ima najveći broj pčela po stanovniku u Europi, a briga o ovim važnim bićima duboko im je utkana u stil života i umjetnost

Pčele imaju izuzetno važnu ulogu u očuvanju prirode i ekosustava, budući da su ključni oprašivači mnogih biljnih vrsta. Njihov nevjerojatan doprinos čovječanstvu omogućuje plodnost i raznolikost našeg okoliša te potpomaže usjevima na kojima se temelji naša prehrana. U Sloveniji, svijest o ovoj važnoj ulozi pčela duboko je usađena u tradiciju zemlje. S otprilike 10.000 pčelara koji brižno skrbe o svojim košnicama, naši se susjedi ponose s činjenicom da imaju impresivnih deset puta više pčelara po glavi stanovnika u usporedbi sa Španjolskom, vodećim europskim proizvođačem meda. S obzirom na ove fascinantne činjenice, mnogi se pitaju kako im je to uspjelo?

PČELARSTVO U SLOVENIJI: OD JANŠINIH METODA DO SVJETSKOG DANA PČELA

Slovenska ljubav prema pčelama ima svoje korijene u 18. stoljeću kada je Anton Janša napisao prvi moderni pčelarski priručnik. Njegovo stručno znanje privuklo je pažnju čak i austrijske carice Marije Terezije, koja ga je imenovala učiteljem u pčelarskoj školi u Beču, tadašnjoj carskoj prijestolnici.

• 

Janša je tijekom života sva svoja saznanja zapisao u dvije knjige koje su i danas koristan priručnik mnogim pčelarima, a metode koje je pokazao svijetu sredinom 18. stoljeća izazvale su pravu revoluciju u pčelarstvu toga doba. Slovenija i danas diše s pčelama, pa nije ni čudo da je inicijativa za proglašenje Svjetskog dana pčela, koji se obilježava 20. svibnja, došla upravo iz ove zemlje, a odabran je datum rođenja Antona Janše.

PČELARSTVO JE DIO UMJETNOSTI, KNJIŽEVNOSTI I ARHITEKTURE

Jedan od ključnih aspekata važnosti pčelarstva u Sloveniji leži u njegovoj bogatoj terminologiji. Generacije pčelara su stvarale specifičan jezik i izraze kako bi opisali suptilne nijanse ovog zanata. Ta duboka veza između riječi i pčelarstva očituje se u akademskim, književnim i folklornim tekstovima. Tiskana djela, koja datiraju od osamnaestog stoljeća pa nadalje, služe kao čuvari znanja o pčelarstvu, a danas se prenose kroz prozu, poeziju i brojne narodne izreke.

• 

• 

Umjetnost također igra ključnu ulogu u očuvanju baštine pčelarstva. Na slovenskim košnicama često se mogu vidjeti karakteristično oslikane ploče koje prikazuju vjerske i svjetovne motive. Ovi umjetnički izrazi nisu samo estetski privlačni, već su i odraz dubokog poštovanja prema pčelama i njihovoj važnosti za ekosustav. Pčelarstvo utječe čak i na arhitekturu. Tradicionalni pčelinjaci, građeni s posebnim naglaskom na praktičnost i zaštitu pčela, postali su ikonični dijelovi pitomog slovenskog krajolika.

POSVEĆENOST OČUVANJU AUTOHTONE VRSTE PČELA

Danas su slovenski pčelari prepoznati diljem svijeta kao vodeći stručnjaci u svojoj oblasti. Njihova dobro organizirana zajednica posvećena je održivom pčelarstvu, što je postalo inspiracija mnogima. No, ono što čini slovenske pčelare još posebnijima je njihova posvećenost očuvanju kranjske medonosne pčele (Kranjska siva – Apis mellifera carnica). Ova autohtona vrsta pčela nije samo prirodno bogatstvo zemlje, već i simbol kulturne baštine. Slovenci su se trudili očuvati svoju kranjsku pčelu, što je rijetkost u svijetu gdje su mnoge vrste podložne križanjima i promjenama.

• 

PČELARSTVO KAO NAČIN ŽIVOTA

Kako piše Kmetijski inštitut Slovenije, slovenski pčelari čine raznoliku zajednicu ljudi različite dobi i zanimanja. Većina među njima su entuzijasti s ograničenim brojem košnica, koji svoje slobodno vrijeme posvećuju brizi o pčelama. Osim što proizvode med, pčelarstvo ima dublji značaj u njihovim životima. Naime, pčelarstvo postavlja temelje za razvoj važnih životnih vještina poput odgovornosti, ustrajnosti, skromnosti, marljivosti, te potiče ljubav prema prirodi i domovini. Za više od 10.000 Slovenaca, pčelarstvo nije samo proizvodnja meda, ono je postalo način života.

•