U ovom je gradu čak 40 posto svih krovova prekriveno zelenilom! Tako reguliraju temperaturu, štede energiju i čuvaju bioraznolikost

U doba kad su zeleno i održivo ključne riječi, neki si doista daju truda. Jedan od takvih je i švicarski grad Basel, koji se može pohvaliti s nevjerojatnim podatkom – on je područje s najviše zelenih krovova po glavi stanovnika na svijetu. U brojkama, to znači ovo: 5,71 metara četvornih zelenog krova po glavi stanovnika. Zeleni krovovi u Baselu zaista su praksa u koju bi se mnogi mogli ugledati!

No, kako si je Basel zaslužio tu, mogli bismo čak reći, neobičnu, ali stvarno hvalevrijednu titulu? Zahvaljujući tome što se o njima razmišljalo još davno. Naime, još 1980-ih godina Švicarska je, u sklopu pilot projekta, počela s instaliranjem zelenih krovova, dok su se u samom Baselu s tom idejom krenuli ‘igrati’ 1996. godine. Oformljen je Energy Saving Fund, u koji je prebacivano pet posto od iznosa računa za energiju svih potrošača u području, a onda su se iz tog fonda subvencionirale izgradnje zelenih krovova, piše na stranici CLIMATE-ADAPT-a.

Inicijativa zelenih krovova u gradu svoju uspješnost definitivno duguje i zakonskoj podlozi. Još 2002. godine se u sklopu zakona kojim se regulirao građevinski sektor, propisano da se svi novi ravni krovovi, ili pak oni koji se obnavljaju, moraju ‘zazeleniti’. Ta je regulativa dodatno ojačana i osam godina kasnije, kada je propisano da se moraju zazeleniti svi ravni krovovi u gradu.

Posljedice takav pametnog razmišljanja i pametnih inicijativa danas u doista vidljive, ne samo iz zraka, nego i u statistici. Prema istraživanju iz 2006. godine, u Baselu je bilo 1711 zelenih krovova s plićim slojem zemlje te 218 krovova s dubljim slojem zemlje, u kojem su se mogla saditi i drveća. Dakle, već je tada oko 23 posto tamošnjih krovova bilo zeleno. Danas se taj broj, procjenjuje se, penje na oko 40 posto. Naime, od 2006. godine je svake godine obitelji zelenih krovova u gradu dodavano njih oko 100, površine oko 80 tisuća metara četvornih.

Blagodati zelenih krovova su brojne. Ne samo da se štedi na energiji, nego se čuva i bioraznolikost u području. Isto tako, zeleni krovovi povoljno djeluju i na upravljanje potencijalnim viškom vode, a svakako utječu i na temperaturu grada u smislu da je snizuju. Naime, predviđa se da će se broj dana u Baselu s temperaturom višom od 30 stupnjeva Celzijevih povećati do 2035. godine s 10 na čak 25.