BAL NA GORNJEM GRADU
Omiljeno jelo
Njemačka i Turska “svađaju” se zbog omiljenog fast fooda: döner kebab kakav znamo i volimo mogao bi potpuno nestati s ulica!
Države se spore, svađaju i prepucavaju oko najrazličitijih stvari, a ponekad to bude upravo hrana. Najnoviji predmet spora, podizanja obrva i žustrih rasprava jest döner kebab. Naime, Turska ga želi zaštititi kao svoj specijalitet, ali to bi Njemačkoj i tamošnjim kebabdžinicama moglo prouzročiti velike nevolje.
SAMO U BERLINU POSTOJI NAJMANJE 1000 DÖNER KEBABA
Naime, kako piše BBC, ako Turskoj prođe prijedlog zaštite svaki takav ugostiteljski objekt u Njemačkoj, koji tvrdi da prodaje döner kebab, a njih najmanje 1000 postoji samo u glavnom gradu, Berlinu, mogao bi uskoro podlijegati zabrani prodaje tog jela pod tim legendarnim imenom. Osim ako njihov proizvod ne bude zadovoljavao stroge uvjete koje bi, po novom, propisivao zaštićeni döner kebab.
No, vratimo se na osnove. Naime, döner kebab je začinjena govedina koje se peče na vertikalnom ražnju, zatim tanko reže i, u njemačkoj verziji (ali i našoj) servira u tankoj krušnoj pogači s različitim dodacima i umacima, primjerice jogurtom začinjenim s češnjakom. To je samo izvedenica od tradicionalnog turskog kebaba, gdje se isto meso servira na tanjuru, uz rižu i salatu. Što se tiče riječi döner, onda dolazi od turske riječi dönmek, što bi značilo okretati, dok ‘kebab’ podrazumijeva razna jela s ražnja ili roštilja.
VRLO STROGO PROPISANI UVJETI ŠTO BI SE MOGLO ZVATI IMENOM DÖNER KEBAB
Dakle, ako Turska uspije u naumu, pravila oko toga što se točno može zvati döner kebabom bila bi strogo propisana. Primjerice, svaki komad mesa morao bi biti debeo između tri do pet milimetara, govedina bi se trebala dobivati od grla koja su stara najmanje 16 mjeseci te bi se meso trebalo marinirati u vrlo specifičnoj marinadi točno propisanih količina luka, jogurta ili mlijeka, soli, papra, timijana i životinjske masti… Različite njemačke ‘sendvič’ verzije, a kamoli moderne ‘fusion’ verzije, dakle, ne bi više prolazile.
Inače, berlinska verzija kebaba rođena je 1970-ih piše BBC. Navode kako zasluge za kreaciju svojataju dva čovjeka, oba turska radnika emigranta, Mehmet Aygün i Kadir Nurman. Kreacija je s vremenom prerasla u mega hit, koji se raširio posvuda. Samo u Njemačkoj se na godišnjoj razini proda kebaba u vrijednosti 2,3 milijarde eura. U Europi ta je brojka još viša, i iznosi 3,5 milijarde. Europska komisija je uputila turske i njemačke vlasti da porazgovaraju, ne bi li pronašle neki kompromis.