Jeste li znali da su Papu čuvali i Hrvati? Pripadnici Švicarske garde stoljećima su ključan dio sigurnosnog sustava u Vatikanu

U srcu Vatikana, iza zidina koje su stoljećima bile svjedoci povijesti, stoje ljudi čije prisustvo izaziva znatiželju, poštovanje, pa čak i divljenje. Njihove uniforme podsjećaju na neka davna vremena, gotovo kao da su izronili iz stranica povijesnih knjiga. Riječ je o Švicarskoj gardi, možda najslikovitijoj i najprepoznatljivijoj vojnoj postrojbi na svijetu. Oni su stvarni čuvari Vatikana, jedne od najmanjih, ali i najznačajnijih država na svijetu, no iza njihove uloge protokolarnih stražara, krije se priča isprepletena hrabrošću, vjernošću i političkim previranjima Europe kroz stoljeća. Tko su zapravo ti muškarci u šarenim odorama? Zašto su baš oni izabrani za čuvare Svetog Oca? I kako je, u srcu Katoličke crkve, nastala Švicarska garda koja već stoljećima ponosno čuva Papu?

Švicarska garda, poznata po svojim šarenim renesansnim uniformama i nepokolebljivoj odanosti papi, ima povijest dugu više od pet stoljeća. Osnovana 1506. godine od strane pape Julija II., ova elitna jedinica švicarskih vojnika postala je simbol hrabrosti i vjernosti u službi Svetog Oca. U to vrijeme, švicarski vojnici bili su poznati kao izuzetno vješti i pouzdani najamnici, što je potaknulo papu da zatraži njihovu pomoć u zaštiti Vatikana.

Tijekom stoljeća Švicarska se garda suočila s brojnim izazovima i promjenama. Jedan od najtragičnijih trenutaka u njihovoj povijesti dogodio se 6. svibnja 1527. godine, kada su svi gardisti poginuli braneći papu Klementa VII. Ova žrtva ostala je duboko urezana u kolektivno sjećanje Vatikana i Švicarske garde. ​

Danas Švicarska garda broji točno 135 pripadnika. Svi su švicarski državljani, katolici, neoženjeni muškarci u dobi između 19 i 30 godina, koji su prethodno završili osnovnu vojnu obuku u Švicarskoj, piše The Guardian. Njihova uloga nadilazi svečane protokolarne dužnosti. Naime, gardisti prolaze i kroz ozbiljnu obuku iz samoobrane te specijalizirane protuterorističke tehnike, čime postaju ključni dio vatikanskog sigurnosnog sustava.

Zanimljivo je da su u redovima Švicarske garde tijekom godina služili i Hrvati. Prema pisanju Hrvatske katoličke mreže, prvi među njima bio je Aleksandar Barbarić, koji je 1998. godine kao 21-godišnjak prisegnuo u sastav Papinske garde. Rođen u švicarskom St. Gallenu, gdje se njegov otac ranije doselio iz Hrvatske, Barbarić je postao prava medijska senzacija. Njegov primjer kasnije su slijedili i drugi: Štefan Radoslav Brauer, Željko Pavelko, Ivan Šarić te Andrew Galantay, čiji je djed s majčine strane također emigrirao u švicarski kanton Ticino. Na stranicama Zagrebačke nadbiskupije navodi se da je Papu Franju čuvao Ivan Šarić, Hrvat podrijetlom iz Tomislavgrada.

Sa svojim pernatim kacigama, nabranim ovratnicima i šarenim uniformama s puf rukavima, pripadnici Švicarske garde često izazivaju osmijehe i podsjećaju znatiželjne posjetitelje na likove iz srednjovjekovnih priča. No, iako spremno poziraju za fotografije i nerijetko postaju atrakcija pred vatikanskim vratima, njihova uloga nipošto nije zabavljačka.

Iza dekorativne vanjštine krije se stroga disciplina i zahtjevna priprema. Uz klasičnu vojnu obuku, svaki regrut mora proći i psihološka testiranja kako bi se procijenila njegova spremnost na izazove koje nosi život u službi pape. „Mnogi ne prođu tu fazu, a ima i onih koji, iako prođu, ubrzo shvate da ova karijera ipak nije za njih,“ rekao je Eliah Cinotti, glasnogovornik Švicarske garde, za The Guardian.

• Papa Franjo nije gledao TV od 1990.
• Kako se bira novi Papa