Biti papa donosi mnoge prednosti: Kristov si predstavnik na Zemlji, predvodiš religiju od 2,3 milijarde rimokatolika diljem svijeta i okolo te voze u super zaštićenom papa mobilu. Šalu na stranu, duhovni vođa svih rimokatolika definitivno je jedan od najodgovornijih poslova na svijetu, no postati papa također znači postati šefom velikog financijskog carstva. Tako trenutni papa Franjo nije samo zemaljski predstavnik jedne od najvećih svjetskih religija; on nadgleda i golemi vjerski biznis čiji posjedi vrijede milijarde dolara, ali i upravlja Vatikanskim muzejima, jednim od najposjećenijim i najdragocjenijim muzejima na svijetu.
Glasnogovornici najmanje države na svijetu kažu da je nemoguće procijeniti točan iznos bogatstva Vatikana, ali svjetske financijske institucije procjenjuju da ono iznosi između 10 i 15 milijardi dolara. U Vatikanskim muzejima, najvećem izvoru prihoda Svete Stolice, izložene su skulpture i djela poznatih umjetnika kao što su Caravaggio, Raffaello, Michelangelo, a ispred njih su često s pravom dugački redovi. Svaka prostorija Vatikanskih muzeja i svako djelo u njima imaju posebnu umjetničku vrijednost. Neki će reći da je umjetničko bogatstvo Vatikanskih muzeja naprosto neprocjenjivo. A evo i zašto…
ŠTO JE UNUTAR VATIKANSKIH MUZEJA?
Vatikanski muzeji dom su zbirke od otprilike 70.000 djela, uključujući neke od najistaknutijih rimskih skulptura i renesansnih slika koje su Katolička crkva i papinstvo prikupljali tijekom stoljeća. Od toga je samo 20.000 izloženo. Kako bi se smjestio tako veliki broj umjetnina, Vatikan je stvorio 54 galerije koje su postale poznate kao Vatikanski muzeji. Čine ih šest cjelina – Egipatski muzej, Etruščanski muzej, Sikstinska kapela, Rafaelovi stanci, Pinakoteka i Etnološki muzej. Zapošljavaju oko 640 ljudi koji rade u 40 različitih administrativnih, znanstvenih i restauratorskih odjela.
TKO JE STVORIO VATIKANSKE MUZEJE?
Papa Nikola V. započeo je izgradnju Vatikana, utemeljio je Vatikansku knjižnicu i pokrenuo izgradnju bazilike svetog Petra naručivši je 1447. od arhitekta Bernarda Rossellina, dok je 1471. Siksto IV. naručio izgradnju nove kapele, danas poznate kao Sikstinske kapele. Međutim, Vatikanski muzeji rođeni su tek početkom 16. stoljeća, kada je papa Julije II. preselio svoju zbirku u Oktogonalni dvor. Kasnije je svaki papa izgradio vlastiti muzej što je dovelo do toga da je cijeli kompleks poznat kao Vatikanski muzeji.
SIKSTINSKA KAPELA, JEDNO OD NAJBOLJIH UMJETNIČKIH DOSTIGNUĆA ČOVJEČANSTVA
Sikstinska kapela je vjerojatno jedno od najljepših remek-djela na svijetu. S prekrasnim, freskama oslikanim stropom, ovaj dio Vatikanskog muzeja nedvojbeno je najposjećeniji. Kombinacija arhitekture i likovne umjetnosti stvara sklad koji je teško usporediti s ičim, dok je Michelangelov nevjerojatan prikaz devet središnjih priča iz knjige Postanka zasigurno jedno od najboljih umjetničkih dostignuća čovječanstva.
MAJSTORSKO RAFAELOVO “PREOBRAŽENJE”
Ova prekrasna slika je vrhunac Rafaelove umjetničke karijere i izložena je u Pinakoteci u Vatikanu. Naručio ju je kardinal Giulio di Giuliano de’ Medici, a poznati umjetnik visoke renesanse radio je na njoj od 1516. do 1520., godine svoje smrti. ‘Preobraženje’ ilustrira jedno od Isusovih čuda u Bibliji: njegovo preobraženje u blistavu svjetlost na gori.
TRG SVETOG PETRA NIJE SAMO ZA ČEKANJE U REDU
Trg svetog Petra turisti obično smatraju mjestom gdje moraju čekati u redu da bi pristupili bazilici, ali on je zapravo umjetničko djelo za sebe. Projektirao ga je i izgradio Bernini između 1656. i 1667. godine, a zatvaraju ga dvije kolonade koje stvaraju kružni prostor u sredini. Ovaj neobičan oblik je jedinstven i predstavlja raširene ruke Crkve, koje su raširene i prema katoličkoj i prema nekršćanskoj zajednici kao gesta srdačnog prihvaćanja.
CARAVAGGIOVO “POLAGANJE KRISTA U GROB”
Caravaggio je vjerojatno jedan od najcjenjenijih slikara u cijeloj talijanskoj umjetnosti. Njegova osobnost i tehnika nikada ne prestaju impresionirati stručnjake i amatere, posebno njegova majstorska upotreba “chiaroscuro”, tehnike koja se koristila za veliki efekt stvaranja dramatičnih kontrasta, za koju kažu da sugerira Božju prisutnost u njegovim djelima. “Polaganje Krista u grob” je jedan od najboljih i najtragičnijih prikaza ove scene iz Biblije.
ATENSKA ŠKOLA U RAFAELOVIM SOBAMA
Ova freska prekriva cijeli zid nekadašnje privatne knjižnice pape Julija II. Ona je poznata kao Stanza della Segnatura (soba za ovjere) jer je bila mjesto sastajanja Odjela vrhunskog papinskog suda. Rafaelu je povjereno da ukrasi ovu veliku sobu s freskama vjerske tematike, ali i klasičnih motiva.
Očaravajuća Rafaelova freska datira iz 1509. godine i prikazuje niz poznatih filozofa i, općenito, poznatih ličnosti antičke Grčke na pozadini renesansne građevine, dok su u središtu prizora Platon i Aristotel.
LEONARDOV ‘SVETI JERONIM U PUSTINJI’
”Sveti Jeronim u pustinji”, jedna od nedovršenih slika velikog intelektualca i slikara Leonarda da Vincija, prikazuje sveca u posebnoj trapezoidnoj formi dok kleči u pustinjskom kraju. U dnu slike nalazi se lav, životinja koja se obično povezuje s ovim svecem. Unatoč tome što nije dovršena i što je ponovno sastavljena tek u kasnijoj fazi, ova je slika jedan od najboljih primjera renesansne umjetnosti i još uvijek je sposobna zaokupiti pozornost promatrača.
MRAMORNA SKULPTURA “LAOKONT I NJEGOVI SINOVI”
Jedna od najpoznatijih antičkih skulptura ikada otkrivenih, mramorna skulptura Laokonta i njegovih sinova smatra se izvrsnim primjerom grčke umjetnosti koja je poznata po evokativnom prikazu fizičke borbe. Iskopana 1506. godine i datira oko 30. do 40. godine prije Krista, ova kultna skulptura prikazuje trojanskog svećenika i njegove sinove koje proždiru dvije morske zmije.
SVJETSKI RARITETI U VATIKANSKOJ KNJIŽNICI
Vatikanska knjižnica je prva u Europi po starosti i bogatstvu rukopisa te bibliografskim raritetima. U raskošnoj Sikstinskoj dvorani izloženi su poneki veoma rijetki primjerci, među kojima rukopisna Biblija iz 4. stoljeća, četiri primjerka Vergilijevih djela iz razdoblja od 3. do 5. stoljeća ili Evanđelje po Mateju iz 6. stoljeća…. Zbog svega navedenog, ne čudi da gotovo 7 milijuna turista posjeti Vatikanske muzeje svake godine, uživajući u impresivnoj paleti svjetski poznate umjetnosti. Nemojte da vas obeshrabri dugačak red pred ulazom, koji je često dug i nekoliko stotina metara, jer je organizacija uistinu izvrsna…
