BISER MAROKA
Kultura i Život
Jedno od najtajanstvenijih plemena na svijetu ne želi nikakav kontakt s modernim društvom, ljude smatraju neprijateljima, a otkriveni su tek prije 20 godina
Malo tko ih ikada vidi… Nestaju brzo u gustišu amazonske prašume, one koji nisu pripadnici njihove zajednice smatraju neprijateljima i ni s kim nemaju prijateljski kontakt, a o njihovu postojanju većinu vremena svjedoče tek ostaci njihova privremena naselja – strijele, ležaljke, sklepane nastambe, košare… Pripadnici plemena Kawahiva jedno su od najtajanstvenijih plemena na svijetu, jedno od rijetkih preostalih koji i dalje žive bez kontakta sa suvremenim, modernim društvom, dapače boje ga se, često progonjeni i suočeni s ilegalnim krčenjem šuma i rudarenjem na području koje nastanjuju.
ZBOG SILNIH PRIJETNJI PRISILJENI NA NOMADSKI NAČIN ŽIVOTA
Pleme Kawahiva, kako se pretpostavlja, trenutno broji tek 15 pripadnika (prema nekim izvorima najviše 50) te je na rubu izumiranja. Žive u amazonskoj prašumi, na teritoriju poznatom pod imenom Rio Pardo, nedaleko od grada Colniza u Mato Grossu, saveznoj brazilskoj državi poznatoj po divljini, slaboj naseljenosti i izoliranosti. Pretpostavlja se da su, zbog ilegalnih aktivnosti u području, prisiljeni na nomadski način života i konstantni bijeg, a čak se istraživao i genocid proveden nad njima, iako nitko nije završio na optuženičkoj klupi.
NAJVIŠE STOPE ILEGALNOG KRČENJA ŠUME U AMAZONI
Broj im se dramatično smanjio upravo zbog svih zločina počinjenih nad njima, ali i teškog načina života u stalnom bijegu i na oprezu koji uzima danak. Upravo u toj saveznoj državi ilegalno kršenje šume je na vrhuncu i doseže neviđene razmjere te se općenito radi o jednoj od najnasilnijih područja u Brazilu, navode primjerice na stranici Survival International. Čak 90 posto prihoda spomenutog grada Colniza dolazi od ilegalnog krčenja šume.
KAWAHIVA: NISKI LJUDI ILI LJUDI CRVENE GLAVE
Samo pleme, koje druga tamošnja plemena nazivaju niski ljudi ili crvenoglavi, pod službenom je zaštitom od 2001. godine. Doduše ta je zaštita, kao i ona nad njihovim teritorijem na kojem obitavaju, ukidana pa ponovno uspostavljanja. No, 2012. teritorij je proglašen rezervatom. Prvi put se za njih, na nekoj široj razini, doznalo da postoje 1999. godine, odnosno tada je i službeno potvrđen njihov status na državnoj razini. Naime, susjedna su plemena za njih znala i mnogo ranije.
LOVAČKI I SAKUPLJAČKI NAČIN ŽIVOTA
Pripadnici plemena Kawahiva žive lovačkim i skupljačkim stilom života. Podižu privremene lovačke kampove i ne zadržavaju se dugo na istom mjestu, na jednoj lokaciji ostaju tek po nekoliko dana. Ime tog plemena obišlo je svijet u kolovozu 2013. godine kada su brazilske vlasti objavile video pripadnika tog plemena, snimljen još 2011. godine. Snimio ga je jedan od zaposlenika organizacije FUNAI-a koja se bavi zaštitom tamošnjeg autohtonog stanovništva. Video prikazuje grupicu od devet pripadnika plemena kako hoda šumom i razgovaraju o tome gdje će se skrasiti na noć.
Goli su i muškarci nose lukove i strijele, a onda žena s dvoje djece spazi kameru te poviče ‘tapuim’, što bi značilo neprijatelj, te pobjegne. Jedan od pripadnika plemena napušta skupina i ide u izvidnicu, a onda se, nakon što valjda utvrdi da snimatelj ne predstavlja prijetnju, vraća u grupu. To je bilo prvi put da su snimljeni. Prije toga jedini vizualni materijal koji je dokazivao njihovo postojanje bile su fotografije iz 2005. godine. Na njima su snimljeni kako ruše drvo.
NEKAD ŽIVJELI SJEDILAČKIM ŽIVOTOM?
U biti, o plemenu se jako malo zna. Možda su, smatra se, blisko povezani s jednim od obližnjih plemena po imenu Piripkura jer imaju sličan jezik i stil frizure te koriste istu vrste udica. Pretpostavlja se, isto tako, da su Kawahive iz Rio Parda bili dio veće plemenske zajednice koja se razdvojila pod prijetnjom ilegalnih upada na njihovu zemlju. Vjeruje se da su mnogi ubijeni, a dio ih je skončao od posljedica bolesti na koje nemaju imunitet, primjerice gripu.
Isto tako, vjeruje se da su prije živjeli sjedilačkim načinom života i uzgajali usjeve, među ostalim kukuruz, no da se sve promijenilo i da su se počeli kretati u konstantnom bijegu prije 30 godina. Inače grade i ljestve s kojima se penju do pčelinjih košnica te zamke kojima love ribe. Vjerojatno drže i ljubimce jer su na njihovim nastambama pronađene krletke. Obično grade i ogradu od palmina lišća oko nastambi, koja služi kao zaštita.
NA SVIJETU POSTOJI 150 NEKONTAKTIRANIH PLEMENA
Pleme Kiwahiva jedno je od ukupno 150 nekontaktiranih plemenskih zajednica diljem cijelog svijeta. Inače, Brazil se može pohvaliti s najvećim brojem izoliranih autohtonih plemena od bilo koje zemlje na svijetu. U ekstremnoj izolaciji u toj državi, na području Amazone, živi 27 takvih plemena, a vjeruje se da bi ih moglo biti još nekoliko desetaka. Drugi najveći broj ima Peru, s 14 ili 15 izoliranih plemena.