“Leteće koze” na stablima stoljetni su fenomen koji svjedoči o prilagodljivosti i suživotu, a danas su jedna od najvećih atrakcija zemlje na sjeveru Afrike

Država na sjeveru Afrike, Maroko, zemlja je kontrasta. Šareni gradovi, pustinjski pijesak, snježni vrhovi planine Atlas, plavetnilo mora. Suhi, prašnjavi krajolici jugozapadnog Maroka mjesto su škrte zemlje i jakog sunca. No upravo ovdje već se stotinama godina pojavljuje fenomen koji svjedoči nevjerojatnoj prilagodljivosti i snalažljivosti živih bića surovim uvjetima. Koze na stablima argana u Maroku danas su turistička atrakcija, koja postaje i sve kontroverznija, no suživot koza, ljudi i skromne vegetacije ovdje ima dugu povijest i veliko značenje.

GENERACIJA Z MIJENJA OBIČAJEZnate li što je to "suhi prosinac"? Blagdani bez alkohola novi su trend među mladima, čak polovica ih ne planira popiti ni kap ovog Božića

Nastavi čitati

NAIZGLED KRHKO STABLO DRŽI I PO DESETAK KOZA ISTOVREMENO

Krenete li, primjerice, od turističke meke Marakeša prema obalnom gradu Essaouira uz cestu ćete zasigurno ugledati neobičan prizor. Niz vitkih stabala argana, na čijim je zelenim granama nešto neobično. Koze. Crne, smeđe, bijele, stoje na naizgled slabim deblima i pasu. Neke idu od grane do grane u potrazi za najboljim plodovima, druge mirno uživaju u svojem plijenu. Njihova spretnost je nevjerojatna, a snaga stabla koje ih drži barem desetak zadivljujuća. Ova je pojava dio složenog ekosistema i kulturne tradicije.

KOZE SE NA STABLO PENJU U POTRAZI ZA HRANOM

Koze u Maroku, poznate kao “argan koze”, penju se na drvo argana prvenstveno zbog hrane. Drvo argana proizvodi plodove nalik maslinama, koje su vrlo hranjive i bogate uljem. U sušnim područjima gdje je vegetacija oskudna, ovi plodovi predstavljaju važan izvor hrane za koze. One su pak izuzetno spretne i mogu se penjati na visine do deset metara kako bi dosegnule plodove.

NOVI KONCEPT ZABAVEBili smo na prvoj "ničijoj svadbi": na njoj ne postoje mladenci i ne poklanjaju se kuverte, ali se fantastično jede, pije i pleše do jutra

Nastavi čitati

Plod argana ima debelu vanjsku koru i unutarnju orašastu jezgru. Koze jedu cijeli plod, ali probavljaju samo mesnati dio, dok tvrde sjemenke izbacuju neprobavljene. Ove izbačene sjemenke su se tradicionalno skupljale i koristile za proizvodnju arganovog ulja, koje je poznato po svojim hranjivim i kozmetičkim svojstvima.

PENJANJE KOZA NA STABLA PRAKSA JE STARA NEKOLIKO STOLJEĆA

Danas, kad Maroko uvelike ovisi o prihodima od turizma, ova je prizor postao jedna od najvećih atrakcija zemlje. Uz to su, dakako, došli i oni koji koze zlostavljaju i namjerno vežu za drvo kako bi zabavili turiste za kakvu napojnicu. No činjenica je penjanje koza na drvo argana nije nova praksa i postoji barem nekoliko stoljeća. Stanovnici Maroka, posebno Berberi, koji su autohtoni narod ovog područja, odavno su primijetili ovu neobičnu sposobnost svojih koza i iskoristili je u svoje svrhe.

Tradicionalno, Berberi su sakupljali sjemenke iz izmeta koza kako bi olakšali proces vađenja ulja. Ovaj prirodni reciklirajući sistem bio je ekološki prihvatljiv i vrlo efikasan. Danas se, naravno, proces proizvodnje arganovog ulja modernizirao, ali koze i dalje igraju važnu ulogu u ekosistemu.

GDJE I KADA JE NAJVEĆA ŠANSA ZA VIDJETI KOZE NA STABLIMA ARGANA U MAROKU

Koze na stablima argana u Maroku mogu se najčešće vidjeti u jugozapadnom Maroku, posebno u regijama Essaouira i Agadir. Ove oblasti su bogate arganovim stablima, koja su prilagođena sušnim i polusušnim klimatskim uvjetima. Najbolje vrijeme za posjetiti ove regije i vidjeti koze na drveću je između svibnja i rujna, kada su plodovi argana zreli. U tom periodu, koze su najaktivnije u potrazi za hranom i često ih se može vidjeti kako se penju na stabla. Međutim, ovaj prizor može biti vidljiv i u drugim mjesecima, ovisno o dostupnosti plodova.

RAZVOJ TURIZMA DOVEO JE I DO ZLOUPOTREBE OVE PRAKSE I MUČENJA ŽIVOTINJA

S razvojem turizma, počelo je i zloupotrebljavanje ove prakse za zaradu. National Geographic objavio je veliki članak s naslovom “Prava istina o kozama na drveću” u kojem pišu kako je dio ljudi počeo vezati koze za stabla na frekventnim mjestima kojima prolazi puno turista. Upravo ćete na takva stabla često naići na cesti prema Essaouiri. Osim što treniraju koze i vežu ih za stabla, jadne životinje često na granama moraju provesti cijeli dan, na jakoj vrućini, zbog čega postaju dehidrirane i iscrpljene.

Zato ovu jedinstvenu interakciju između koza, drveća i ljudi ne treba gledati samo kao neobičnu turističku atrakciju. Ona je svjedočanstvo o adaptivnosti života u surovim uvjetima i značaju održivog korištenja prirodnih resursa. No u potrazi za ovim nevjerojatnim prizorom, pokušajte ne podržati one koji životinje koriste za brzu zaradu.