Okupljališta intelektualne elite: tko su bili gosti u starim zagrebačkim kavanama

Puls Zagreba nezamisliv je bez mnogobrojnih kafića i subotnje špice. Ipak, ne tako davno umjesto kafića popularnije su bile kavane. Dolaskom 20. stoljeća, Zagreb je imao 25 kavana, a taj je broj značajan jer u tom pogledu nije nimalo zaostajao za tadašnjim Bečom i Parizom. Najpoznatije kavane bile su Royal, Kačić, Zora, Elite, Danica, Merkur, Europa, Paris (Medulić) te Kazališna kavana (Kavkaz), a isticale su se Corso i Bauer. U Europi 20. stoljeća, kavane su prvotno bile poznate kao okupljališta intelektualne elite, a zanimljivo je kako se smatralo da žene nemaju što tamo tražiti.

BISER MAROKAFascinantan i intenzivan "crveni grad", dom najluđeg trga i najljepšeg vrta na svijetu, uvukao mi se pod kožu: spaja kaos i red, povijest i eleganciju, ruralno i urbano

Nastavi čitati

STARE ZAGREBAČKE KAVANE: SVAKA OD NJIH IMALA JE TOČNO PROFILIRANU PUBLIKU

Svaka kavana imala je određen profil gostiju; činovnici austro-ugarske vojske okupljali su se u kavani Paris, književnici, glazbenici, umjetnici i boemi zalazili su u Bauer i Corso, a u Kazališnu kavanu dolazili su glumci i djelatnici današnjeg Hrvatskog narodnog kazališta (tadašnjeg Narodnog zemaljskog kazališta).

Najpoznatiji gost kavane Corso bio je Antun Gustav Matoš gdje je navodno bio poznat kao onaj koji je „uništio nekoliko plantaža kave i popio nekoliko podruma vina.“ Iako je Matoš najpoznatiji gost Corsa, zalazio je i u Kavkaz gdje su se oko njega okupljali brojni studenti kako bi slušali njegove priče. Među tim su studentima bili danas poznati hrvatski pjesnici i kniževnici poput Tina Ujevića, Nikole Polića, Ljube Wiesnera i Frana Galovića.

VIŠE OD SUNCA I MORAOvdje je povijest utkana u svaki kamen: istražite prekrasne stare utvrde i moćne tvrđave u Dalmaciji koje čuvaju nevjerojatne priče

Nastavi čitati

Najveći boem među njima svakako je Tin Ujević koji je od svih tadašnjih zagrebačkih mjesta najviše vremena provodio u Blatu (današnjem Tip Topu). Legenda kaže da se nakon jedne duge noći u Blatu Ujević uputio do stana Miroslava Krleže, pokucao na vrata i upitao ga: „Oprostite, žive li ovdje gospoda Glembajevi?“ 

Priča još jednoga lokala u Zagrebu vezana je upravo uz Miroslava Krležu. Naime, kafić MK Krolo u Radićevoj, otvoren 1981., i danas na lijevoj strani kod ulaza ima ploču na kojoj piše kako se u toj kući rodio Miroslav Krleža. Taj je kafić, ili možda istinska stara birtija kako mu pojedini Zagrepčani znaju tepati, jedan od rijetkih kafića u centru koji nije modernizirao svoj interijer i upravo mu to daje posebnu čar.

Teško je dokučiti tajnu kafića i kavana našega Zagreba, ali ono što je tijekom stoljeća ostalo nepromijenjeno je želja za razgovorom, druženjem, kavom ili vinom, u bilo koje doba dana i bilo koji dan u tjednu – od subotnje špice do kraja užurbane srijede, u svim starim i novim lokalima. Možemo biti ponosni što u Zagrebu osim ljudi, kafići također pričaju svoje priče i žive svoje živote već stoljećima.

Zanima vas što sve vidjeti u Zagrebu?

Kojeg god Zagrepčana pitali što u njihovu gradu vrijedi vidjeti, popis će, osim onih najosnovnijih znamenitosti, biti drugačiji. Jedni vole Maksimir, Medvednicu i Dubravkin put, drugi se kunu u kavu subotom na špici, treći ne mogu živjeti bez predstava, koncerata, izložbi i drugih kulturnih događanja. Ako uskoro planirate posjet i želite istražiti znamenitosti Zagreba, Putni Kofer donosi detaljan vodič – Što posjetiti u Zagrebu. Ako ste pak ljubitelji skrivenih i tajnovitih mjesta, obavijenih velom tajni i misterija, ne propustite upoznati najljepša skrivena mjesta u Zagrebu!