Kada je u promet puštena prva željeznička pruga u Hrvatskoj? Ovaj povijesni trenutak označio je početak industrijskog napretka i bržeg povezivanja s Europom

Putovanje nije samo vrijeme potrebno da dođemo do odredišta, ono može biti doživljaj samo po sebi, a upravo su takva putovanja vlakom. Zahvaljujući stručnjacima i inženjerima koji su kroz stoljeća izgradili mrežu željezničkih pruga, vlakovi danas prolaze nekim od najljepših krajolika, uz moćne planine i glečere, bajkovite dvorce, predivne bistre rijeke… No, jeste li se ikada zapitali kada su prvi put zapuhali dimni oblaci nad željezničkim tračnicama u našoj zemlji? Bilo je to davne 1860. godine, kada je na relaciji između Kotoribe i Čakovca puštena u promet prva željeznička pruga u Hrvatskoj.

Prva 42 kilometra željezničke pruge sagrađene u Hrvatskoj puštena su u promet davnog 24. travnja 1860. kada je u prvi hrvatski kolodvor Kotoribu stigao i prvi vlak. Kako piše HŽ infrastruktura, riječ je o pruzi koja prolazi kroz Međimurje, između kolodvora Kotoriba na današnjoj hrvatsko-mađarskoj granici i stajališta Macinec na hrvatsko-slovenskoj granici, a koja je bila dio pruge Budimpešta – Nagykanizsa – Kotoriba – Čakovec – Pragersko.

Ta slavna dionica, tada popularno nazvana “okrajak na hrvatskom tlu”, izravno je spojila Budimpeštu na magistralnu prugu Beč – Trst, a Hrvatsku povezala s europskom željezničkom mrežom. Ovaj povijesni trenutak označio je početak industrijskog napretka i bržeg povezivanja regija, a željeznica je postala ključni element gospodarskog razvoja Hrvatske.

Prugu je krajem 1857. počelo graditi Carsko i kraljevsko povlašteno društvo Južnih željeznica, ubrzo nakon što je za promet otvorena bečko-tršćanska pruga. Na pružnoj dionici kroz današnju Hrvatsku bila su sagrađena tri kolodvora – Čakovec, Donji Kraljevec i Kotoriba s pripadajućim infrastrukturnim građevinama, piše HŽ infrastruktura. Najveći i najsloženiji objekt na pruzi bio je 153 metara dugačak most preko rijeke Mure kod Kotoribe. Bio je to prvi most sagrađen u jednom dijelu od neprekinute jednodijelne konstrukcije. Promet na pruzi počeo je teći 1. svibnja 1860. i to s dva para mješovitih vlakova na dan u oba smjera.

Za mnoge je generacije koje su stasale tijekom dvadesetog stoljeća željeznička linija između dva grada bila najprirodnija, najdostupnija, a često i jedina moguća veza. Kako piše matica.hr, lička je pruga svečano otvorena 25. srpnja 1925. godine nakon više desetljeća čekanja, čime je okončana prometna izoliranost Dalmacije. Prvi je vlak krenuo iz Splita za Zagreb 26. srpnja 1925. u ranim jutarnjim satima, a putovanje je trajalo oko 12 sati.

Nakon što je otvorena za promet, lička je pruga imala izuzetno važnu ulogu u putničkom prometu. Njezino značenje posebno je dolazilo do izražaja u kontekstu razvoja turizma na dalmatinskom području, jer se je uspostavila ključna veza između Splita i Šibenika sa sjeverom zemlje i ostatkom Europe. Osim toga, mladima iz Dalmacije pružala je iznimne mogućnosti za visoko obrazovanje. Lička pruga je time znatno olakšala pristup visokom obrazovanju, otvarajući put mladim Dalmatincima prema boljim akademskim programima i profesionalnom uspjehu nakon završetka studija.