BISER MAROKA
Kultura i Život
Mistična Turska: Zemlja koja odiše čarobnim notama orijentalnog svijeta, mirisima i prirodnim ljepotama
Turska je zemlja u kojoj su kroz povijest ratovale civilizacije, a danas je moderna sekularna država u kojoj se susreću Istok i Zapad. Ova mistična zemlja odiše čarobnim notama orijentalnog svijeta u kojem ste okruženi mirisima začina, šarenilom hrane te ljepotama prirode i jedinstvenim građevinama. Zahvaljujući bogatoj kulturi i geografskom položaju, Turska je država koja spaja dva kontinenta te je dom ljudima različitih vjera i nacionalnosti. Narodni turski običaji počivaju na snažnom očuvanju tradicije s kojom se mlađi naraštaji u ranoj dobi upoznaju te tako osnažuju kulturni i nacionalni identitet cijele zemlje.
OTVARANJE TURSKE PREMA OSTATKU SVIJETA: OBRAZOVANJE TURAKA I ODNOS PREMA ŽENAMA
Zahvaljujući reformama Mustafe Kemala Ataturka u prvoj polovici 20. stoljeća i otvaranju velikog broja besplatnih škola diljem zemlje, turski narod danas je jedan od obrazovanijih i pismenijih naroda u svijetu. Također, u vrijeme Ataturkove vladavine ukinuta je funkcija sultana i smanjena je uloga religije u odlučivanju, a ukinuta je i diskriminacija nad ženama.
Zanimljivost turskog zakonodavstva iz prošlosti jest da se žena mogla legalno razvesti od svog muža ako nije bila zadovoljna količinom kave koju bi joj muž pripremao. Osim toga, navodno je i danas živa praksa u kojoj nezaposlene i neudate žene mogu primati mirovinu svog pokojnog oca. Navodno se čak neke žene namjerno službeno razvode kako bi mogle primati očevu mirovinu dok i dalje žive sa svojim, zakonski bivšim muževima. U svakom slučaju, reforme su omogućile postupno otvaranje Turske prema ostatku svijeta te se i danas slave svakog proljeća, točnije 23. travnja.
TURSKI OBIČAJI I POŠTIVANJE TRADICIJE
Očuvanje tradicije i nacionalnog identiteta jedni su od imperativa turskog načina života koje prepoznajemo u običajima i pravilima ponašanja. Ono čemu se pridaje velika važnost jest iskazivanje poštovanja prema svim ljudima, posebice prema starijima. Oni koji su posjetili ovu zemlju ili pak oni koji su pratili turske serije na malim ekranima zasigurno su primijetili da se nepoznate ljude oslovljava s „gospodine“ i „gospođo“. Ako se obraćamo starijim osoba njima ćemo iz poštovanja pridodati i titulu, profesiju ili zanimanje. Djeca i mladi će starije i poštovane osobe pozdraviti tako da im poljube ruku i prinesu je čelu, a ako se ljudi tek upoznaju samo će se rukovati.
Turska tradicija podrazumijeva i često komuniciranje kroz gestikulaciju koja najčešće uključuje dramatično mahanje rukama, coktanje te citiranje svete riječi. Kucanje o drvo, koje nam je svima dobro poznato, u Turskoj izgleda tako da se osoba povuče za uho, cokne i kucne o drvo uz mantru „da ne ureknemo, da ne čuje zlo“.
PRAZNOVJERJE U TURSKOJ: BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI
Praznovjerje je u Turskoj vrlo zastupljen fenomen te se ništa ne prepušta slučaju. Turčin nikada neće iz ruke uzeti bilo koji oštri predmet, crnu mačku na cesti će zaobići u širokom luku, a zasigurno će krenuti dužim putem ako ugleda mogućnost da mu se ljestve nađu iznad glave.
Postoje mnoga praznovjerja vezana uz djecu, a najzanimljivija su ona zbog kojih se bebama ne krate nokti kako ne bi odrasle u lopove, a neku se novorođenčad tradicijski doslovce „posoli“ jer se vjeruje da će ih to zaštititi od loše sudbine. Simbolika brojeva vrlo je važna u turskoj praksi izbjegavanja loše sreće, a većina Turaka na sebi nosi plavi kamen s motivom oka, tzv. mavi boncuk vjerujući da će ih zaštititi od uroka i negativne energije.
MEDITERANSKA KUHINJA KOJA SPAJA ISTOK I ZAPAD
Budući da je većina stanovnika Turske islamske vjeroispovijesti i svoju molitvu klanjaju na podu, jako je važno održavanje prostorne čistoće. Prije ulaska u džamiju i u većinu turskih kućanstava potrebno je skinuti obuću, a domaćin će se pobrinuti da se za svakoga nađe par kućnih papuča.
U Turskoj je pojam čistoće shvaćen vrlo ozbiljno te su svi gradovi, mjesta i ulice iznimno uredni i čisti, a sve su zelene površine uređene. Mala je vjerojatnost da ćete igdje vidjeti plastičnu vrećicu koja leluja na vjetru, a između 12 i 13 sati vjerojatno nećete vidjeti niti ljude na cesti. Nemojte pomisliti da ste ušli u grad duhova, samo je vrijeme ručka i kada u Turskoj sve staje. Objedovanje je kao čin izuzetno važno u turskoj tradiciji jer je to vrijeme kada cijela obitelj sjeda za stol te provodi vrijeme uz hranu i razgovor o tome kako su proveli dan.
Na stolu će se naći raznovrsna hrana bazirana na mediteranskim namirnicama poput maslinovog ulja, voću, povrću, ribi, ali i mesu. Specijaliteti poput sarme, pilava, ćufta, kebaba i pita nezaobilazni su osvajači gurmanskih nepca, a cijeli gastro doživljaj upotpunjuju i deserti bazirani na žitaricama i orašastim plodovima. Većina izvorno turskih jela vrlo često se pripremaju i na našim prostorima, a običaj ispijanja kave i čaja dobro nam je poznat.
KRALJICA TURISTIČKIH TOP LISTA
Rastućom popularizacijom turske medijske kulture, gastronomije i umjetnosti, ta se zemlja danas nalazi na samom vrhu najpoželjnijih turističkih destinacija. Ljubaznost i gostoljubivost turskih domaćina svakako doprinose primamljivosti ove orijentalne zemlje, a broj pristupačnih turističkih ponuda sve ju više približavaju svim kutevima svijeta. Danas kada ne postoji predaleka destinacija bila bi šteta ne zakoračiti na tlo koje spaja Europu i Aziju.