Žive na drveću, hrane se zmijama, a žene se udaju nakon prve menstruacije: ovo nevjerojatno pleme svojim načinom života šokiralo je cijeli svijet

Papua Nova Gvineja je jedna od najmanje istraženih i najegzotičnijih destinacija na svijetu. Ova zemlja obiluje nevjerojatnim prirodnim ljepotama, dom je mnogim endemskim vrstama biljaka i životinja koje se ne mogu naći nigdje drugdje i ima više od 800 različitih etničkih skupina, svaka sa svojim jedinstvenim jezikom, tradicijama, običajima i umjetnošću. U moru bogatstava posebno se ističe pleme Korowai, koje danas intrigira znanstvenike jer je do druge polovice prošlog stoljeća bilo u potpunosti izolirano. Najneobičnije pleme na svijetu po mnogočemu je posebno: žive na drveću, hrane se štakorima i zmijama, a njihove žene udaju se već nakon prve menstruacije.

Pleme Korowai naseljava šumsko područje udaljeno otprilike 150 kilometara od obale Arafurskog mora. Sve do 1975. godine, ovi iznimno vješti lovci-sakupljači bili su potpuno izolirani od vanjskog svijeta. Znanstvenici čak pretpostavljaju da su do tog vremena bili nesvjesni postojanja drugih ljudi na planeti Zemlji. Tijekom svoje povijesti, razvili su jedinstven način života, gradeći svoje kuće na drveću na visinama između 8 i 15 metara iznad tla kako bi se zaštitili od poplava, divljih životinja, potencijalnih neprijatelja i duhova koji navodno lutaju šumom noću.

Prosječni pripadnik plemena Korowai pokazuje iznimnu spretnost i vještinu u kretanju po gustoj džungli. S lakoćom se penje na velika stabla koja nemaju grane, sve u svrhu potrage za hranom. Njihova prehrana je izrazito raznolika i uključuje ptičja gnijezda, štakore, divlje svinje, zmije, paukove, žabe, jestive biljke, gljive i ličinke buba. Unatoč modernizaciji svijeta, Korowaiji i dalje koriste luk i strijelu kao svoj glavni alat za lov, a ova aktivnost ostaje isključivo rezervirana za muškarce. Njihova sposobnost da iz raznolikih izvora izvuku hranu ilustrira duboku povezanost s prirodom i okolinom u kojoj žive.

Korowai su naširoko priznati od strane antropologa da su bili među posljednjim ljudima na svijetu koji su prakticirali kanibalizam. Čak i danas postoje izvješća o ljudima koji još uvijek jedu ljudsko meso, iako se to povijesno prakticiralo samo u vrlo specifičnim ritualnim okolnostima koje su se vrtjele oko koncepta „khakhua”. Naime, Korowai vjeruju da misteriozne smrti, koje i dalje ubijaju većinu članova plemena prije 40. godine, uzrokuju vještice koje su preuzele čovjekovo tijelo. Konačna odmazda i potpuno istjerivanje zlih duhova se tada postiže konzumiranjem ljudskog tijela koje je „obuzela” vještica.

Koncept braka u ovom neobičnom plemenu je egzogaman i poligaman. Muškarci Korowaija mogu imati više supruga, no zbog troškova vjenčanja postoje ekonomska ograničenja broja žena koje muškarac može imati. Korowai žene ulaze u brak čim dostignu dovoljnu dob, što se obično događa nakon prvog menstrualnog ciklusa. Nakon udaje, od njih se očekuje da preuzmu sve odgovornosti odraslih žena. Muškarci, s druge strane, obično stupaju u brak u kasnijoj dobi, obično oko dvadesetih godina.

U njihovoj kulturi rodne su uloge jasno definirane i igraju ključnu ulogu u očuvanju plemenskog načina života. Muškarci u ovom društvu nose teške odgovornosti kao glave klanova i domaćini, što uključuje upravljanje odnosima između različitih klanova i plemena. Također, muškarci preuzimaju fizički zahtjevnije zadatke, uključujući lov i rad na polju.

Od najranije dobi, Korowai dječaci odgajaju se i žive sa ženama. Kako rastu, iseljavaju se iz obiteljskog doma i postupno preuzimaju veće odgovornosti i uče o duboko ukorijenjenim Korowai uvjerenjima o funkcioniranju svemira i duhovnim vjerovanjima. Mladići također uče kako se nositi s ključnim plemenskim odnosima, pripremajući se za ulogu odraslih muškaraca u zajednici. Njihove vještine i znanje prenose se s generacije na generaciju, čime se osigurava kontinuitet i opstanak plemena u surovom okolišu džungle.