Slikoviti kanali isprecjecani mostovima zaštitni su znak ovoga grada: dugi su stotinu kilometara i iz njih se godišnje izvuče čak 15 tisuća bicikala

Svjetski poznata nizozemska prijestolnica Amsterdam, nevjerojatno je mjesto, krcato znamenitostima. No, jedna od njegovih najslavnijih upravo su njegovi predivni kanali. Oni, sami za sebe, nešto su što se ne propušta tijekom posjeta gradu, istražuje ih se šetnjom ili još bolje vožnjom brodom. No, koliko znate o njima? Amsterdamski kanali kriju neke doista nevjerojatne činjenice i podatke o ‘Veneciji sjevera’!

Naime, iako bi se na prvu dalo pomisliti drugačije, upravo je Amsterdam, a ne Venecija ‘ najvodeniji grad’ na svijetu. Naime, gotovo četvrtina glavnog grada Nizozemske prekrivena je vodom, a tamošnji su kanali i luke već stoljećima dio amsterdamske svakodnevice. Dapače, amsterdamski kanali koji formiraju tzv. Canal Belt, na nizozemskom Grachtengordel, na popis svjetske baštine uvršteni su 2010. godine i jedan su od 12 lokaliteta u Nizozemskoj koje se nalaze na toj prestižnoj listi. No, koliko doista ima tih kanala? Odgovor glasi: Amsterdam ima 165 kanala ukupne duljine od najmanje 100 kilometara.

Isto tako, Amsterdam je i grad mostova. I opet ćemo ga usporediti s Venecijom. I opet pobjeđuje. Dok ih ona broji 409, Amsterdam, ima njih čak tri puta više – 1281 most! Neki drugi izvori spominju  još veće brojke – 1700 za Amsterdam, dakle čak 1300 više od Venecije. 80 mostova nalazi se u tom povijesnom prstenu kanala, a ‘mršavi most’, to jest Magere Brug, definitivno je jedan od najslavnijih. No, osim kanala i mostova, i Amsterdam i Venecija imaju još jednu sličnost – oba grada tonu, ali Venecija u drastičnijoj mjeri.

Zahvaljujući mreži kanala Amsterdam je zapravo ljudskom rukom izgrađeni arhipelag. Naime, kanali ‘sjeckaju’ Amsterdam u čak 90 otoka, različitih veličina. Na nekima, primjerice Ijburgu, žive tisuće ljudi. Neki su dom za tek nekoliko kuća. Većina kanala u Amsterdamu nastala je u 17. stoljeću, tijekom tzv. nizozemskog zlatnog doma. Radovi na kanalima započeli su 1585. godine i gotovo su svi bili privedeni kraju 1665. godine. Služili su, kako za transport, tako i, barem neki od njih, za obranu.

No, u jednom trenutku su ih skoro zatrpali. Bilo je to kada je Amsterdam zahvatila ‘automobilska groznica’, pa su zapunili neke od kanala kako bi dobili više prometnica. Čak se, 1995. godine, predlagalo da se zatrpaju svi kanali jer bi to, mislili su neki, riješilo problem s prometnim gužvama. Srećom, žiteljima grada plan je, u globalu, bio mrzak pa se od te ideje odustalo.

Općenito gledano, kanali nisu najpoznatiji po svojoj čistoći niti njihov spomen asocira na predivni tirkiz, no čini se da dovoljno čisti da se u njima okupa čak i kraljica. Primjerice, 2012. godine nizozemska kraljica Maxima sudjelovala je u godišnjem dobrotvornom događanju ‘Amsterdam City Swim’ te 2028 metara isplivala u samo 50 minuta.

A kad smo već kod čistoće kanala, nije zgoreg spomenuti da su kanali prepuni bicikala. I grad je, naravno, i na njegovim ih ulicama ima, kako se procjenjuje, oko 800 tisuća. No, dio njih svake se godine nekako ‘uparkira’ u kanale. Na godišnjoj razini nadležne službe izvuku čak 15 tisuća bicikala iz kanala, a osmislili su i poseban brod koji ih izvlači iz vode. Naravno, ne ‘žive’ samo bicikli u amsterdamskim kanalima. Ima tu i podosta životinjskih vrsta, a i samih ljudi – na kanalima u Amsterdamu živi se u čak 3000 brodova.