Mjesto u srcu Korčule kameni je raj prepun povijesti i zelenila u kojem ulice nemaju imena, ali mirišu na lipe i opuštenost

Gradić Blato dokazat će vam da ‘ljeto’ nije samo korčulansko more, koliko god ono bilo nevjerojatno plavo i čisto, te da postoje doista dobri razlozi za potegnuti u unutrašnjost tog predivnog otoka. Mjesto se hvali da je zadržalo šarm nekih davnih vremena, zanimljivo je za istraživanje tijekom cijele godine, a ne samo u ljetnim mjesecima, a uz njega se veže i nekoliko doista osebujnih podataka. Naime, ulice u ovom korčulanskom gradiću nemaju imena, nego brojeve, a Blato na Korčuli je i dom drugog najdužeg drvoreda lipa u Europi. Dugačak je jedan kilometar, proteže se cijelim mjestom, datira iz 1911. godine, a od njega je dulji samo berlinski Unter den Linden.

SKLONIŠTE OD GUSARA KOJE JE SNAGU IZVLAČILO IZ PLODNOG POLJA

No, krenimo redom. Blato je dobilo ime po povremenom jezeru koje je znalo osvanuti na području današnjeg Blatskog polja, no koje je isušeno. Jedno je od najstarijih mjesta na otoku. Zahvaljujući svom položaju, ušuškanom u središtu otoka, bilo je sklonište od gusara, ali i centar poljoprivredne proizvodnje i gospodarstva zahvaljujući spomenutom plodnom polju.

• 

To su mjesto naseljavali i plemići, a život se odvijao u jezgri grada – loži na velikom gradskom trgu na kojem se nalazi i crkva. Loža datira iz 1700. godine, dok zvonik ispred crkve ima puškarnice, što znači da je i on imao obrambenu ulogu.

• 

SUHOZIDI KAO PODSJETNIK NA BOGATU VINOGRADARSKU PROŠLOST

Jezero je isušeno početkom 20. stoljeća, kada je do mora prokopan i tunel dugačak gotovo dva i pol kilometara. A područje se proslavilo svojim vinogradima, čiju su zemlju od erozije ‘na okupu’ držali suhozidi. Područje Blata promreženo je njima, a na turističkim stranicama mjesta navode da njihova ukupna duljina prelazi duljinu opsega Zemlje i iznosi približno 60 000 kilometara! No, nakon što je bolest poharala tamošnje vinograde, mjesto je pretrpjelo val iseljavanja 1920-ih godina. Mnoštvo Blaćana završilo je u Australiji. Primjerice, u Sydneyju ih danas živi triput više nego u samom Blatu.

• 

ŽUPNA CRKVA NA GLAVNOM TRGU I ČAK 33 CRKVICE I KAPELICE U OKOLICI

Prilikom razgledavanja Blata, u njegovu centru svakako posjetite spomenuti trg, Plokatu, i ložu na njemu, te tamošnju župnu crkvu Svih Svetih koja se u pisanim dokumentima spominje još u 14. stoljeću (iako neki tvrde da je izgrađena četiri stoljeća ranije). Ako ste u crkvi obratite pozornost na kip Gospe koji je pronađen na obali te je nekada služio kao drvena skulptura na pramcu broda, a kojem vjernici već stoljećima poklanjaju nakit.

• 

To, naravno nije jedino sakralno zdanje na području Blata. Njega krasi još niz crkvica, čak 33 crkve i kapelice, od kojih su neke građene na temeljima još starijih, ranokršćanskih objekata. Među njima je posebno zanimljiva Gospa od Poja, izgrađena na temeljima rimske villae rustice.

BOGATA ETNOGRAFSKA ZBIRKA I NALAZI S ARHEOLOŠKOG LOKALITETA KOPILA

Jedno od mjesta koje valja posjetiti, ako se želite upoznati s poviješću blatskog područja, jest etno kuću Barilo. Riječ je o zdanju koje čuva vrlo bogatu etnografsku zbirku, skupljanju godinama, a koju čini niz predmeta – od alata do nošnji. Kao zanimljiva destinacija navodi se i Kulturni centar Blato u čijem pak se prizemlju može razgledati arheološka zbirka Kopila, odnosno nalazi pronađeni na istoimenom arheološkom lokalitetu.

• 

Naime, Kopila su gradinsko naselje smješteno na obodu Blatskog polja, slavno po svojoj neobično izvedenoj nekropoli. Tamošnje grobnice datiraju iz razdoblja od sredine 4. stoljeća do kraja 1. stoljeća pr. Kr., a među njima se ističu dvije koje su bile namijenjene pokapanju novorođenčadi. U svakoj od njih pokopano je oko 100 beba. Nekropolu u blatskoj turističkoj zajednici nazivaju ‘gradom mrtvih povrh polja života’, a do nje se može prošetati, ali na vlastitu odgovornost.

• 

Isto tako, na blatskom se području nalazi i Svetište Blažene Marije Propetog Petković, koje je popularna destinacija hodočasnika. Svetište se nalazi u samostanu koje je utemeljila ta blaženica. Tamošnji kameni sarkofag čuva i njezine ostatke, a mali muzej priča priču o njezinu životu.

ČAK 40 KILOMETARA PJEŠAČKIH I 140 KILOMETARA BICIKLISTIČKIH STAZA

Spomenuli smo usput, u kontekstu Kopila, šetnju, a u biti Blato na Korčuli i njegova okolica obiluju opcijama az pješačenje. Postoji oko 40 kilometara pješačkih staza, različitih težina i zahtjevnosti, od kojih su najpristupačnije šetnice uz more. Općina Blato isto tako se hvali i s više od 140 kilometara biciklističkih staza. I, naravno, ništa bez kupanja i uživanja u obližnjim uvalama.