Umirovljeni učitelj s Hvara vlastitim rukama izgradio je botanički vrt koji izgleda čarobno: u njemu rastu deseci autohtonih biljaka

S oko 2800 sunčanih sati u godini, zeleni otok Hvar, osim veličanstvenih plaža i bogate kulturne baštine, ima i nevjerojatno bogat biljni svijet. Dovoljno je spomenuti maslinu, vinovu lozu, ružmarin, lavandu i šume autohtonog dalmatinskog bora, no ovaj jadranski biser ima i jednu skrivenu botaničku riznicu za koju malo tko izvan otoka uopće zna. U pitanju je šarmantan Botanički vrt Katovnica, koji se nalazi sjeverno od ceste Dol – Vrbanj, na predjelu zvanom upravo Katovnica. A sve biljke u njemu uzgojio je svestrani Matko Roić, umirovljeni 72-godišnji osnovnoškolski učitelj iz Starog Grada i veliki zaljubljenik u prirodu.

U ovom malom raju na našem najsunčanijem otoku, perjanici hrvatskog turizma koja iz godine u godinu privlači sve više gostiju iz svih krajeva svijeta, pronaći ćete tradicionalne sredozemne biljke poput hvarskog lavandina i masline, ali i velik broj autohtonih samoniklih biljaka, karakterističnih za ovaj dio Dalmacije.

Ružmarin, kadulja, vrisak, buhač, brnistra, pistacija, mirta, planika, majčina dušica, matičnjak, kozokrvina… Na svakom koraku osjetit ćete opojan miris prirode te uživati u pogledu na zelenilo koje liječi i dušu i tijelo! Imena svih biljaka pažljivo su ispisana na šarmantnim kamenim pločama i to na standardnom hrvatskom i latinskom jeziku te čakavskom dijalektu specifičnom za Hvar.

”Radio sam u Osnovnim školama Trilj i Jelsa, a u mirovini sam već deset godina. Kao učitelj, puno sam čitao časopis ‘Prirodu’, a Katovnica je zapravo nastala kad je moj otac došao na ideju da u ageru (plodno zemljište čije ime potječe još iz antičkog Rima) napravimo maslinik.

S obzirom na to da je spomenuti ager već imao kamene zidove, trim (stara poljska kućica, tj. tradicionalna kamena građevina koja je služila za različite namjene u poljoprivrednom krajoliku), jedan veliki rogač, oskorušu, sve grmlje tipično za otok Hvar, pomislio sam da bi ondje bilo dobro napraviti jedan botanički vrt, koji će biti usmjeren na očuvanje i prezentaciju prirodnog te autentičnog krajobraza”, priča gospodin Roić.

I tako je, malo po malo, od 2008. godine počela nastajati njegova prekrasna Katovnica. A kad je 2013. otišao u Zagreb posjetiti sina, naš sugovornik obratio se i Botaničkom vrtu u metropoli. Oni su ga spojili s cijenjenim profesorom Mirkom Ruščićem, koji mu je pomogao obraditi bilje iz njegovog vrta na otoku Hvaru.

No to nije sve. Jer umirovljeni učitelj Matko u svoj projekt uključio je i zbirke hvarskih stijena, zatim vrste tala, a u sve navedeno ukomponirao je čak i malu meteorološku stanicu! Dok je stvarao svoj nestvarno lijep raj, istraživao je i kako su napravljeni botanički vrtovi u Osnovnoj školi Ostrog Kaštel Lukšić te Kotišini na obroncima Biokova.

”Kad bi me prijatelji pitali što to radim, ja bih im odgovorio: ‘Jednu obradu prirode’. Njih, naravno, zanima što to zapravo znači, a ja im na to samo kažem: ‘Dođite pa ćete vidjeti’. Kao učitelj, mislim da je iznimno važno već od malih nogu djecu uvoditi u svijet prirode, baštine, kulture i naše povijesti. Ovo što radim nije ništa veliko, ali vjerujem da je divno. I nadam se da će to biti inspiracija mlađim generacijama, da i oni osjete potrebu za takvim stvarima”, priča gospodin Roić.

Njegova ”učilica u prirodi”, kako od milja zove Katovnicu, ima i vrtove začinskog bilja, kapelicu za duhovnost, maketu, tj. model otoka Hvara s posvetom u obliku stihova hrvatskog književnika Cviteta Škorpe te Faroske hore (Starogradsko polje, najbolje očuvan grčki ager na Mediteranu, koji datira iz 4. stoljeća prije Krista i uvršten je na listu svjetske baštine UNESCO-a), a putevi u botaničkom vrtu uređeni su i obilježeni zemljanim stazicama s kamenim obrubima.

Botanički vrt Katovnica na otoku Hvaru idealan je za sve one koje zanimaju baština i uređenje okoliša, a gospodin Matko Roić najviše bi volio da mu redoviti posjetitelji budu upravo školarci. ”Ovdje mogu puno toga naučiti o obradi jedne naše šume, jednog našeg maslinika. Vrata mog vrta svima su uvijek otvorena”, zaključuje ovaj umirovljeni učitelj i istinski zaljubljenik u prirodu.