U blizini Hrvatske nalazi se jedan od najstarijih botaničkih vrtova na svijetu u kojem možete razgledati čak 3500 vrsta biljaka

Proljeće nam polako kuca na vrata. Sve je više sunca, budi se priroda i idealno je vrijeme za posjet Padovi. Ovaj turistički biser u regiji Veneto na sjeveru Italije od Zagreba je udaljen oko 400 kilometara i može se pohvaliti najstarijim sveučilišnim botaničkom vrtu na svijetu. Da stvar bude još bolja, u subotu 8. ožujka, na Međunarodni dan žena, Botanički vrt u Padovi svim ženama poklanja besplatan ulaz!

Čuveni Botački vrt u Padovi, Orto Botanico di Padova, osnovao je 1545. godine Senat Mletačke Republike. U njemu se može vidjeti oko 6000 stabala i biljaka, mešu kojima je čak 3500 različitih biljnih vrsta. Smješten na zemljištu koje je pripadalo benediktincima Santa Giustina, u blizini bazilike svetog Antuna, s radom je započeo kao katedra ”Lectura Simplicium”, u sklopu koje su studenti proučavali medicinsku botaniku, primjenjujući eksperimentalni pristup koji je uključivao izravno promatranje ljekovitih biljaka opisanih u drevnim spisima.

Ovaj fascinantan vrt površine 3,5 hektara uvelike je pridonio napretku brojnih modernih znanstvenih disciplina, osobito botanike, medicine, kemije, ekologije i farmacije, a osim što i danas posjeduje važnu kolekciju rijetkih biljaka, 1997. uvršten je i na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. Može se posjetiti svaki dan od 10 do 18 sati, ulaznica za odrasle stoji 10 eura, a postoje i popusti za grupe, umirovljenike, obitelji, dok djeca mlađa od 6 ulaze besplatno.

Jezgru mu čini renesansni Hortus Simplicium (Vrt jednostavnih). Riječ je o centru za istraživanje i očuvanje biološke raznolikosti biljaka u kojem se nalazi 3500 vrsta biljnog svijeta iz cijelog svijeta. Na ulazu u Arboretum, koji datira iz druge polovice 18. stoljeća, dočekat će vas veličanstveni hrast lužnjak (quercus robur) s masivnim deblom i grubom korom, nakon kojeg slijedi gusti šumarak bambusa.

Tu su i gigantska istočnjačka platana iz 1680. sa svojim šupljim deblom, najvjerojatnije pogođena gromom, skupina biljaka banana, palme kao simboli gracioznosti i elegancije, visoki vrhovi bukve, uskolisnog jasena, kavkaskog brijesta i divljeg kestena, močvarni hrast, pekan, himalajski cedar (točnije, prvi primjerak ove vrste koji je uveden u Italiju davne 1828.), atlaski i libanonski cedar… Popisu nema kraja!

A tu je i Vrt bioraznolikosti, staklenik dugačak 100-tinjak i visok 18 metara u kojem možete razgledati čak 1300 biljnih vrsta. Staza obilaska, koja simulira putovanje planetom, počinje tropskim krajevima, prolazi kroz subhumidne i umjerene zone, a završava sušnima. Tema vodilja Vrta je dostupnost vode. Naravno, najnovijim tehnologijama utjecaj staklenika na okoliš sveden je na najmanju moguću mjeru – građevinski sustavi iskorištavaju solarnu energiju, a različiti slapovi i spremnici s vodom teku i pune se skupljanjem i skladištenjem kišnice.

Drugi impresivni staklenici iz 19. stoljeća, koji su zapravo objekti za aklimatizaciju i zaštitu nježnog bilja, počeli su se graditi 1808. godine, u vrijeme francuske vladavine, a dovršeni su u habsburško doba. U tri velike dvorane međusobno povezane manjim među prostorijama posjetitelji se, između ostalog, mogu diviti i zbirci biljaka mesožderki različitog podrijetla.

Botanički vrt u Padovi od veljače 2023. može se pohvaliti i novim izložbenim centrom s bogatim botaničkim zbirkama iz 19. i s početka 20. stoljeća, a posebno je zanimljiv povijesni herbarij, izvanredna arhiva biljne bioraznolikosti s oko 800.000 primjeraka osušenih biljaka, algi, gljiva i lišajeva, ali i 16.000 bočica sa sjemenkama prehrambenih, ljekovitih i ukrasnih vrsta bilja.

Prolazeći kroz prostor koji se prostire na 500 četvornih metara površine, vidjet ćete i tzv. čedno stablo s kraja 16. stoljeća, tj. prstastu konopljiku ili divlji papar (Vitex agnus-castus), biljnu vrstu koja navodno slabi libido, ali i prva izdanja tomova koji su ispisali povijest botanike i medicine. U Botaničkom vrtu danas se nalazi i ljekarna s kraja 18. stoljeća, koju je sveučilištu u Padovi poklonio ljekarnik Giuseppe Maggioni, a čiji instrumenti i pripravci obuhvaćaju najmanje tri stoljeća farmaceutske i medicinske povijesti.

Najstarijom biljkom u Vrtu smatra se mediteranska lepezasta palma posađena 1585. godine. Zovu je i ”Goetheovom palmom” jer ju je slavni njemački književnik, znanstvenik i mislilac Johann Wolfgang von Goethe spominjao u svom eseju ”Geschichte meines botanisches Studiums”. Tu je i stablo ginka iz 1750., ali i magnolija iz 1786., koja slovi kao najstariji primjerak u Europi.

Za potpuni doživljaj ovog zelenog raja svakako svratite i do nedavno obnovljenog Botaničkog kazališta. Isto je osnovano 1842. kao botanička predavaonica, a danas u njemu možete pogledati film ”Goethe. Život lišća”. U njemu su iskustva prošlosti iznova proživljena kroz pogled na sadašnjost pa se Goethe, kojeg glumi Giulio Casale, 2023. godine vraća u Padovu i posjećuje mjesta koja su na njega ostavila tako dubok dojam – jedno od njih je i Botanički vrt. Upravo je boravak u Italiji između 1786. i 1788. tog njemačkog genija potaknuo na pisanje poznatog eseja ”Metamorfoza biljaka” objavljenog 1790.