Najopasniji kutak planete mjesto je bezakonja na kojem vladaju pobunjenici, krijumčari, smrtonosni insekti i nemilosrdni prirodni uvjeti

‘Kad ideš u Darién, povjeri se Mariji jer u njezinim je rukama ulaz, a u Božjim izlaz’. Navodno je upravo to u kamen uklesao jedan od španjolskih konkistadora, kao posljednji čin u svom životu, prije nego što je umro a njegovo tijelo pronađeno kako pluta u Pacifiku… Bila legenda ili ne, regija pod nazivom Darién Gap svjetski je poznat i ozloglašeni kutak naše planete, jedno od, kažu, najopasnijih, ali i najkišovitijih mjesta na svijetu kojim vladaju bezakonje, pobunjenici, krijumčari drogom i ljudima. Darién Gap već stoljećima slovi kao mjesto u koje se ne ide, zbog svojih crnih epiteta izaziva strah, ali isto tako i znatiželju, a posljednjih nekoliko godina postao je, unatoč svim izazovima koje boravak u tom području nosi, jedna od najprometnijih migrantskih ruta na svijetu. No, krenimo od početka. Što je to uopće Darién Gap?

GUSTA PRAŠUMA, VRUĆINE I KIŠE, MOČVARE, DIVLJE ZVIJERI, TEŽAK TEREN…

Darién Gap zemljopisna je regija koja povezuje Srednju i Južnu Ameriku – proteže se od najistočnijeg dijela panamske prevlake pa sve do područja sjeverozapadne Kolumbije, oko zaljeva Urabá, koji je u biti dio zaljeva Darién. Područje je to sazdano od niza izazova – vrućina i tropska gusta prašuma kupana učestalim kišama, planinski lanci, močvare mangrova, neprohodni teren, divlje zvijeri, najrazličitije bolesti… Izolacija – i opasnost – drugo su ime tog područja, oduvijek.

• 

U DARIÉN GAPU SE, NA OKO 100 KILOMETARA, PREKIDA I PANAMERIČKA CESTA

Na području Darién Gap nema ceste, čak ni neke najprimitivnije. To znači da su Kolumbija i Panama jedine zemlje u Amerikama koje dijele granicu, a da nemaju nikakvu, ni najjednostavniju infrastrukturu na njoj. Zbog izostanka cesta, Darién Gap predstavlja i prekid u slavnoj Panameričkoj cesti. Prekida je na oko 106 kilometara, i to kod Yavize u Panami. Nastavlja se ponovno kod Turba u Kolumbiji. O infrastrukturi se, pošto je područje, u smislu te poveznice, iznimno bitno, naravno razmišljalo. Bilo je i nekoliko pokušaja, no sve bi uvijek propalo zbog logističkih izazova, financijskih troškova ili pak zabrinutosti oko okoliša.

• 

PRELAZAK JE MOGUĆ SAMO BRODICAMA ILI PAK PJEŠKE

Radi svega navedenog eventualno putovanje tim područjem, koje pak nitko ne preporučuje, dakle bolje rečeno ‘prelazak’ tog područja odvija se malim brodićima ili pak tradicionalnim plovilima. Jedina druga opcija (ako ne računamo zaobilaženje regije avionom ili pak brodom), jest hodanje. Ono pak predstavlja poseban izazov. S jedne strane, prolazak Darién Gapa pješice iznimno je naporan, ali i opasan pothvat. Prijetnje su doista brojne i već smo naveli većinu izazova – mjesto je to u kojem se, zbog izoliranosti i nepristupačnosti i najmanja, inače sasvim bezazlena ozljeda može pretvoriti u pitanje života i smrti.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Marc Veraart (@marcveraart)

EUROPLJANI STIGLI U PODRUČJE 1501. GODINE

No, zbog svoje geografske lokacije i potencijala to je područje uvijek predstavljalo predmet zanimanja. Europljani su tamo prvi put stigli 1501. godine. Tamo su, u zaljevu Urabá, osnovali i naselje. Bila je to Santa María de la Antigua del Darién, iz kojeg je dio stanovnika otišao i osnovao Panama City, da bi naposljetku naselje bilo potpuno napušteno. Novi pokušaj kolonizacije zabilježen je u 17. stoljeću, no i on je bio kratkog vijeka.

• 

DARIÉN GAP NASELJAVA NAJVIŠE 25 TISUĆA PRIPADNIKA AUTOHTONIH NARODA

Dakle, mimo tih pokušaja, područje je uvelike ostavljeno na uživanje tamošnjim autohtonim narodima Embera-Wounaan i Guna. Procjene o tome koliko njih tamo živi danas se kreću od 1200 do 25 tisuća ljudi, organiziranih u plemena. Urbanih središta nema. Jedino značajnije naselje jest La Palma, koja je glavni grad provincije Darién, s oko četiri tisuće stanovnika, na panamskoj strani.

• 

DVA NACIONALNA PARKA, PANAMSKI I KOLUMBIJSKI, UPISANA NA POPIS SVJETSKE BAŠTINE

Velik dio područja Darién Gapa štite dva nacionalna parka – Nacionalni park Darién u Panami i Nacionalni park Los Katíos u Kolumbiji. Ovaj prvi proglašen je 1980. godine, iako je tamošnja priroda već i prije bila zaštićena, a proteže se na oko 6000 kilometara četvornih. Kolumbijski je park uspostavljen 1974. godine, pa proširen 1980. i to na današnjih 720 kilometara četvornih. Oba parka su, naposljetku, uključena i na popis svjetske baštine, a štite značajnu bioraznolikost tamošnjeg područja. Darién Gap, naime, naseljava cijela lepeza za nas egzotičnih životinja, od kapibara do ocelota i jaguara preko divovskih mravojeda, krokodila i orlova harpija do majmuna urlikavaca.

 

 

 

 

 

Pogledajte ovu objavu na Instagramu.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Objavu dijeli Victor (@holmqviv)

JEDNA OD NAJZLOGLASNIJIH I NAJPROMETNIJIH MIGRANTSKIH RUTA NA SVIJETU

Zbog svega navedenoga Darién Gap je apsolutno nerazvijen. Postojeće djelatnosti vežu se eventualno uz sječu drveća te poljoprivredu i stočarstvo, ali na mikro razini, no zato krijumčarenje ljudima i drogom cvijeta. Mjesto je to, koje je u posljednjih nekoliko godina, unatoč svim opasnostima, postalo i iznimno prometna migrantska ruta. Trend prolaska sve većeg broj migranata, koji se pokušavaju domaći zemlja Srednje Amerike pa eventualno SAD-a, krenuo je rasti 2010. godine, i to nezaustavljivo. Primjerice, 2019. godine opasan je put prešlo 24 tisuće ljudi, 2022. godine čak 250 tisuća ljudi. Lani? Nevjerojatnih 520 tisuća ljudi.

BLATO DO LEĐA, STALNI UJEDI INSEKATA, GLAD I STRAH OD SILOVANJA

Prema pisanju britanskog Guardiana, koji se poziva na podatke panamskih vlasti, većina migranata je iz Venezuele, Ekvadora, Haitija, ali i Kine, dok UN izvještava, da prelazak tog opasnog područja i guste prašume može potrajati i 14 dana, ponekad i duže jer brojne migrante njihovi vodiči napuste. Mnogi od njih primorani su, za poprilične iznose, platiti usluge i po osam vodiča, a na putu se susreću s nizom opasnosti, među ostalim čestim pljačkama i napadima, među ostalim i silovanjima. Prenijeli su i izjavu jednog 15-godišnjaka koji je prošao taj nevjerojatno opasan put. “Darién je poput pakla. Pet dana hodanja kroz džunglu, kroz blato do leđa, insekti su nas cijelo vrijeme ujedali, bez hrane i u velikom strahu.

Uvijek smo znali za silovanja, no na sreću, to nam se nije dogodilo. Znamo da su silovali one ispred nas, no ne i nas. Neki kažu da siluju svakoga tko prolazi, bilo muško ili žena, no nama se to nije dogodilo”, glasile su njegove potresne riječi. Inače, riječ je o samo jednom od maloljetnika koji, u želji za boljim životom, prelaze Darién Gap. Čak četvrtina migranata su maloljetnici, među kojima je mnoštvo njih bez pratnje odraslih. UN tvrdi da svaki dan Darién Gap prijeđe čak pet djece bez pratnje.