Najduži željeznički tunel na svijetu gradio se čak 17 godina: vlakovi kroz njegovih 57 kilometara prolaze za manje od 20 minuta

Vožnja vlakom kroz Švicarsku iskustvo je koje se pamti: na njemu vas prate snježni vrhovi, zelene doline i bajkovita sela. No ispod moćnih Alpa, jednog od najpoznatijih planinskih lanaca Europe, skriva se i impresivna građevina koja je potpuno promijenila način putovanja između sjevera i juga Starog kontinenta. Riječ je o Gotthard Base tunelu, koji je sa svojih 57 kilometara i službeno najduži željeznički tunel na svijetu. Njegova izgradnja trajala je dugih 17 godina, a danas se smatra jednim od najvažnijih prometnih koridora u Europi.

Gotthard Base tunel ujedno je i najdublji prometni tunel ikad izgrađen. Na nekim mjestima nalazi se gotovo dva i pol kilometra ispod površine Alpa! Ovo građevinsko čudo predstavlja i prvi gotovo potpuno ravni željeznički prolaz kroz masiv. Dok se stara željeznička pruga iz 19. stoljeća kroz planinu probijala nizom zavoja, uspona i spiralnih tunela, nova trasa omogućuje znatno brže i učinkovitije putovanje kroz planinski masiv.

Vožnja kroz ovaj čudesan tunel traje nešto manje od 20 minuta. A s obzirom na to da temperatura stijene duboko ispod planine doseže i oko 46 Celzijevih stupnjeva, tijekom gradnje Gotthard Base tunela bilo je nužno osigurati snažne sustave hlađenja i ventilacije.

Zanimljivo je i to da ovaj jedinstveni div prolazi ispod područja na kojem se susreću tri švicarske jezične regije. Na sjeveru prevladava njemački jezik, na jugu talijanski, a trasa zahvaća i dio u kojem se govori retoromanski, jedan od četiriju službenih jezika Švicarske.

Sam prijevoj Gotthard stoljećima je bio jedna od ključnih poveznica između sjeverne i južne Europe. Nekoć su trgovci danima prelazili alpski masiv, a najteže je bilo putovati zimi, kad su snijeg i loši vremenski uvjeti gotovo neizbježni. Nažalost, tijekom izgradnje novog tunela poginulo je devet ljudi, a u njemu je kasnije postavljena i kapelica posvećena svetoj Barbari, zaštitnici svih rudara i radnika u tunelima.

Otvaranjem Gotthard Base tunela promet je postao brži i pouzdaniji. Putovanja iz Švicarske prema sjevernoj Italiji znatno su skraćena, na nekim relacijama i za oko sat vremena. Danas se velik dio robe kroz Alpe, umjesto kamionima, prevozi upravo željeznicom, čime se smanjuju prometno opterećenje alpskih cesta i negativan utjecaj na okoliš.

Svojedobno je postojao i plan za izgradnju jedinstvene željezničke postaje usred tunela ispod Alpa. Trebala se zvati Porta Alpina, a bila je zamišljena tako da se putnici iz ”utrobe Zemlje” dizalom popnu do planinskog sela Sedrun. Projekt je na kraju odbačen zbog previsokih troškova, no ideja o podzemnom kolodvoru usred planine i danas se smatra jednom od najneobičnijih željezničkih zamisli u Europi.

Nekoliko mjeseci nakon otvorenja tunela organizirane su posebne turističke vožnje ”Gottardino”. Putnici su tad imali rijetku priliku zaustaviti se u podzemnom kompleksu Sedrun i razgledati infrastrukturu koja je trebala biti dio Porte Alpine, a inače je zatvorena za javnost.

Koliko je ovaj tunel važan za čitavu Europu pokazalo se i nakon kolovoza 2023., kad je zbog iskliznuća teretnog vlaka promet kroz jednu njegovu cijev bio ozbiljno ograničen, a dio vlakova privremeno je morao biti vraćen na staru panoramsku rutu. Nakon velikog sanacijskog projekta, tunel je ponovno u potpunosti otvoren u rujnu 2024.

Za kraj, valja istaknuti da su Švicarci još 1992. na referendumu podržali projekt izgradnje nove željezničke veze kroz Alpe, čiji je najpoznatiji dio upravo ovaj tunel. Taj primjer često se navodi kao jedan od najvećih infrastrukturnih projekata nastalih kroz švicarski model izravne demokracije. Danas Gotthard Base tunel sjever Europe i Mediteran povezuje učinkovitije nego ikad. Njime prolaze brzi putnički vlakovi i teretne kompozicije, a kad je otvoren 2016., mnogi su ga nazvali ”revolucijom ispod Alpa” i simbolom modernog europskog povezivanja.