Malo tko zna što se krije iza zidova jedne od najmoćnijih palača na Jadranu: iz nje se odlučivalo o sudbini grada na Kvarneru

”Grad koji teče” uistinu je teško ne zavoljeti na prvu. Šetnja njegovim Korzom s pogledom na Gradski toranj sa satom, obilazak prekrasne katedrale sv. Vida, posjet Trsatu i crkvi Blažene Djevice Marije, najstarijem marijanskom svetištu u Hrvatskoj, prolazak kroz Stara gradska vrata koja datiraju još iz rimskog doba… Rijeka je destinacija prepuna atrakcija koje nas ne prestaju oduševljavati, a među njih se svakako ubraja i Guvernerova palača, jedna od najimpresivnijih historicističkih građevina u tom gradu, administrativnom središtu Primorsko-goranske županije.

Ponosno stoji na uzvisini koja dominira čuvenom lukom, a sagrađena je krajem 19. stoljeća kao rezidencijalno-poslovno središte riječkog guvernera. Palaču je projektirao veliki mađarski arhitekt Alajos Hauszmann, koji je, između ostalog, bio zadužen i za projekte kraljevskih te državnih institucija u susjednoj prijestolnici Budimpešti.

Naručitelj palače bio je grof Lajos Batthyány, koji ju je zamislio kao monumentalnu, ali skladnu građevinu, koja će odražavati moć i ugled tadašnje mađarske uprave u Rijeci. Kamen temeljac položen je 1892. godine, a čitava zgrada dovršena je relativno brzo, već 1897.

Guvernerova palača služila je kao rezidencija guvernera, koji je, kao što smo već rekli, dolazio iz današnje Mađarske. Grad je, naime, prema dekretu Marije Terezije od kraja 18. stoljeća imao poseban status u sklopu ugarske krune, s guvernerom kao predstavnikom vlasti, što je unutar Austro‑Ugarske trajalo sve do 1918.

Palaču pravokutnog tlocrta krasi neorenesansni stil, s naglaskom na vertikale i odmjerenu dekoraciju. Glavno pročelje obloženo joj je bijelim kamenom i bogatim reljefima, dok su bočna pročelja skromnije ukrašena. Čitavo zdanje okružuju prekrasni vrtovi, a središnji ulaz skladno nadopunjuju trijem i kolni pristup.

Južna strana, koja gleda prema Jadranskom moru, ima dva kata, a sjeverna samo jedan. Takav način gradnje bio je prijeko potreban kako bi se prilagodio strmini terena. No pravo bogatstvo skriva se unutar Guvernerove palače. Dvokatni atrij s prirodnom stropnom rasvjetom, impresivni saloni, prostrana plesna dvorana… Ukratko, estetika na nivou!

Monumentalno stubište vodi na prvi kat, koji je s mramornim oplatama, štukaturama i bogato ukrašenim brončanim figurama bio centar društvenog života palače. Na drugom katu nalazili su se stan u kojem je guverner živio s obitelji, dječje sobe i radne prostorije za poslugu.

Nakon Drugog svjetskog rata, točnije 1948., Guvernerova palača postaje dom Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja, koji je trenutačno u procesu rekonstrukcije. Njegov prvi stalni postav otvoren je 1964., a najnoviji, koji je svečano predstavljen 2016., obuhvaća artefakte koji datiraju od sredine 8. do početka 18. stoljeća, pokrivajući bogatu pomorsku i kulturnu povijest Rijeke te njezine okolice.

A osim zanimljivog muzejskog postava, posjetitelji u salonima mogu razgledati i sačuvane dijelove izvornog namještaja koji se koristio u palači, predmete umjetničkog obrta koji stilski pokrivaju razdoblje od renesanse do historicizma te zbirku portreta najuglednijih građana Rijeke. Guvernerova palača danas je zaštićeno kulturno dobro i simbol riječke povijesti, svjedok vremena kad su guverneri stolovali nad ovim lučkim gradom i oblikovali njegov urbani identitet.