Ovo je jedina prijestolnica na svijetu bez semafora: vozači se oslanjaju na pravilo koje smo u velikim gradovima gotovo zaboravili

U većini europskih prijestolnica promet je neraskidivo povezan s gužvama, kolonama automobila i beskrajnim čekanjem na zeleno svjetlo. Semafori su postali simboli gradova, gotovo neprimjetan dio svakodnevice bez kojeg je teško zamisliti funkcioniranje. No postoji jedno mjesto koje prkosi toj slici moderne Europe i pokazuje da promet može funkcionirati i bez svjetlosne signalizacije!

Glavni grad malene Kneževine Lihtenštajn, Vaduz je jedina je prijestolnica na svijetu bez semafora. Ovaj uredan i miran grad smješten između Švicarske i Austrije broji tek nekoliko tisuća stanovnika, a njegov promet organiziran je na način koji mnoge posjetitelje u početku iznenadi.

Umjesto semafora, vozači se oslanjaju na prometne znakove, kružne tokove i jasno definirana pravila prednosti. Najvažnije među njima je takozvano pravilo desne strane, prema kojem prednost ima vozilo koje dolazi s desne strane kada raskrižje nije drukčije označeno. Iako je to pravilo prisutno u brojnim europskim državama, turisti ga često previdе, osobito ako dolaze iz velikih gradova gdje promet reguliraju uglavnom semafori.

Zanimljivo je da unatoč izostanku svjetlosne signalizacije promet u Vaduzu teče iznenađujuće glatko. Tome pridonosi i činjenica da je riječ o malom gradu bez velikih prometnih opterećenja, ali i visoka razina prometne kulture. Vozači su navikli na opreznu i obzirnu vožnju, a pješaci se osjećaju sigurno jer se pravila dosljedno poštuju.

Ovakav sustav zapravo odražava širi karakter Lihtenštajna. Riječ je o jednoj od najmanjih, ali i najuređenijih država Europe, poznatoj po kvaliteti života, sigurnosti i snažnom osjećaju zajednice. Vaduz možda nema semafore, ali ima nešto što je u užurbanim metropolama sve rjeđe, promet koji se temelji na povjerenju, odgovornosti i međusobnom uvažavanju.

Lihtenštajn je četvrta najmanja država u Europi te šesta najmanja na svijetu. I nema svoj vlastiti aerodrom! Dakle, u Lihtenštajn ne možete otputovati avionom, već ćete morati letjeti za sat i pol udaljeni Zürich u Švicarskoj. S druge strane, Kneževina Lihtenštajn, kako joj glasi službeni naziv, jedna je od najbogatijih zemalja na svijetu. Jaki su, primjerice, u izvozu smrznutih pizza, a najjači na svijetu u proizvodnji zubnih proteza. Naime, u tom području Lihtenštajn je svjetski lider, odnosno tamošnja stomatološka tvrtka Ivoclar Vivadent, čiji je vlasnik Christoph Zeller navodno jedini milijarder u toj zemlji.

Naime, njegova kompanija, koja se bavi osim protezama i proizvodnjom niza drugih stomatoloških proizvoda, u svojih rukama drži 20 posto tržišta zubnih proteza na svijetu. Na godišnjoj razini proizvedu ih navodno čak 60 milijuna. No, Lihtenštajn ima i vrlo zanimljivu radnu kulturnu. Pauza za ručak u toj zemlji traje čak sat i pol, od 12 do 13.30 sati, te je jedna od najdužih na svijetu.

S druge strane, u jednom je području Lihtenštajn bio zastrašujuće spor. Naime, žene su u Lihtenštajnu pravo glasa dobile tek ne tako davne 1984. godine. Bila je to posljednja država u Europi koju se čekalo po tome pitanju, a referendume na tu temu su održavali i 1971. i 1973. godine, no oba puta prijedlog nije bio prihvaćen. Najgore od svega, i na tom povijesnom referendumu 1984. godine žensko pravo glasa pobijedilo je tek za mrvicu: 2,370 glasa ‘za’, 2,251 ‘protiv’.