
Kvizovi
Nerazvikana ljepota
Bijeli vodeni trag vodi između dalmatinskih, mjestimično narančastih i crvenih stijena, neotkriven širim turističkim masama, samozatajan a nekako grandiozan, nestalan, a opet postojan u toj nestalnosti… Krške rijeke doista pišu najljepše rječne romane, a jedna od takvih spisateljica dalmatinska je rijeka po imenu Bijela. Svoja poglavlja, iz godine u godinu, niže na području Gornjeg Karina. Za mnoge, ona, kao i cijeli kanjon rijeke Bijele, apsolutno su i neočekivano čudo prirode u kraju o kojem da mislimo da znamo sve.
No, Hrvatska doista svako malo iznenadi svojim kutcima koji nekako prolaze ispod turističkog radara, ostavljajući mjesta poput rijeke Bijele i njezina upečatljiva kanjona onima koji ga dobro znaju jer su s njime odrasli ili pak slučajnim prolaznicama. No, onaj tko dođe i vidi je, zauvijek odlazi s njom. Kanjon rijeke Bijele jedan je od onih krajolika koji se teško zaboravljaju.
Taj ‘jedinstveni i skriveni biser Dalmacije’, kako je ponekad opisuju, odnosno još zvučnije ‘hrvatski Grand Canyon‘, dakle kanjon rijeke Bijele, naći ćete ćete na području Gornjeg Karina u Zadarskoj županiji. Upravo tamo krška rijeka Bijela niže retke svoje knjige, okružena visokim stijenama, ostavljena na milost i nemilost jakom ljetnom suncu.
Sezonska je to rijeka. To znači da za najvećih žega, ljeti, od svibnja do rujna, rijeka Bijela praktički nestaje ili je svedena na samo nekoliko najtvrdoglavijih bazenčića. Tada na vidjelo dolazi i sedra koja se tamo formira već godinama, a preko koje se prelijevaju njezine vode, koje snagu dobiju u hladnijem i kišovitijem ostatku godine kada joj podzemne vode na njezinu izvoru ponovno udahu život te Bijela krene u trk prema najmanjem moru na svijetu, onom Karinskom.
Sama rijeka Bijela izvire u špilji, dugačkoj oko 250 metara, koja se sastoji od nekoliko povezanih dvorana, te se nalazi na oko 300 metara nadmorske visine. Sama Bijela duga je oko tri kilometra i opremljena brojnim slapovima i brzacima, od kojih najviši ima 15 metara. Upravo zahvaljujući njima, brzacima i slapovima zbog kojih voda formira tu bijelu nit koja se probija kroz stijene, rijeka je dobila ime koje i danas nosi – Bijela. Sam kanjon mjestimično ima dubinu i od 300 metara, dok se iznad samog izvora Bijele nalazi se vrh Pržun visok 351 metar, s kojeg puca odličan pogled na područje.
Rijeka Bijela svoju nerazvikanost ipak ne duguje nepristupačnosti. Naime, do nje se jednostavno dolazi iz smjera Karina te se kod putokaza za naselje Karin Slana nastavlja na staru usku cesticu koja vodi do mosta gdje se, na obližnjoj livadi, može ostaviti i automobil. Na tom mjestu počinje i staza koja vodi do samih stijena kanjona, znanog među penjačima, a onda i do rijeke te njezina izvora, odnosno špilje u kojoj izvire. Staza dijelom prolazi po travnatim čistinama, a dijelom uz same stijene litice, nad provalijom.
Rijeka Bijela zaštićeno je područje zajedno sa svojom susjedom, rijekom Karišnicom. I 600 metara kraća Karišnica izvire u špilji, no ta je špilja dugačka 120 metara te se nalazi na 20 metara nadmorske visine. Kao i Bijela, i Karišnica završava u Karinskom moru i također je krasi niz brzaca, dok je njezin kanjon mjestimično dubok do 100 metara. I ona je, kao i Bijela, žrtva ljetnih suša, a dodatna su joj posebnost ostaci mlinica koji se nalaze na njoj. Riječ je o ukupno pet zdanja do kojih vodi makadamski put, a među kojima se ističe Paulića mlin, povrh kojeg se nalazi i sam izvor rijeke te najveći slap na njoj. Taj mlin datira iz 18. stoljeća.
Karišnica i Bijela inače tvore područje ekološke mreže Karišnica i Bijela, na kojem živi najmanje 350 vrsta biljaka, ali i niz životinja, među kojima se ističu ptice, njih oko 100 vrsta. Sve te biljke i životinje svoj dom su pronašle u staništima koja se mogu pronaći na tom području – šume,travnjaci, maslinici, stijene i litice, močvare, podzemlje…
Kvizovi
Zanimljiva potraga
Mlječni proizvodi iz Like
Zanimljiva potraga
Otok na vapnencu
BISER NA KRUPI
DUBOKO U UTROBI PULE
ŠARMANTNO ŠARENILO
IDEJA ZA ŠTEDLJIVE
DANAS GA OBILAZE TURISTI
BISER SLOVENIJE
OKRUŽEN DIVNOM PRIRODOM