Jednu od najstarijih kula na svijetu nazivali su i “vatreni toranj”: s njenog se vrha pruža predivan pogled, a zidovi čuvaju burnu i mračnu prošlost

Ako ste posjetili Istanbul, vidjeli ste je. Kula Galata ili, u originalu, Galata Kulesi danas je jedna od slavnih atrakcija tog nevjerojatnog grada na Bosporu, ali isto tako i jedna od najstarijih kula na svijetu te simbol Istanbula. Ovo je nevjerojatno zdanje izgrađeno još u 6. stoljeću, a danas, u međuvremenu opremljeno modernim sadržajima, i dalje, kao i nekad, budno motri nad velebnim gradom.

Sama kula, odnosno srednjovjekovni toranj sazdan od kamena, nalazi se u četvrti Galata. Krasi ga panoramski pogled – što nimalo ne čudi jer je kula visoka čak 66,90 metara te je svojedobno, u doba gradnje, bila najviša građevina na tom području. Vanjski promjer kule iznosi 16,45 metara, no unutarnji je znatno manji, a sve zbog bucmastih zidova – debeli su čak 3,75 metara.

Kula Galata nekoć je služila kao promatračnica za slučaj požara. Iako i danas budno pazi na grad, ona je danas dom modernih sadržaja – u njoj se može uživati u hrani, pa čak i zaplesati, a najbitnije od svega uživati u predivnom pogledu. Zbog funkcije koju je nekada davno obnašala nadimak joj je ‘Galata vatreni toranj’, a jedno je vrijeme u njoj bio smješten i vatrogasni dom.

Povijest zdanja je duga, i s obzirom na to na kakvom se strateški važnom položaju nalazila, burna. Naime, prvi toranj Galata, odnosno stara kula koja se zvala Megalos Pyrgos podignuta je još na prijelazu iz 507. na 508. godinu. Nalazila se unutar citadele Galata, na sjevernoj strani rukavca Zlatni rog u Istanbulu, a upravo je ona označavala mjesto gdje se nalazio sjeverni kraj lanca koji je priječio neprijateljskim brodovima da uđu u luku, navodi se na turističkim stranicama Istanbula. No, ta je kula srušena u 13. stoljeću.

Kulu Galata koju danas imamo prilike gledati izgradili su pak Đenovljani, nazvavši je Kristova kula. Naime, oni su područje povijesne četvrti Galata i tamošnju najvišu točku, na kojoj su je i izgradili, koristili za obranu svoje trgovačke kolonije. Gradili su je 1348. i 1349. godine, a obnovili su i pripadajuće zidine, koje su također, kao i prvotna kula bile srušene. Na kraju, kula je došla u ruke Osmanlijama, a u kasnijim je stoljećima služila i kao zatvor, ali i kao osmatračnica. Isto tako, hrvala se s potresima i požarima…

Izgrađena je od lomljenog kamena, ima visoko prizemlje te devet katova, a upravo se s nje, odnosno s njezina krova, otisnuo na svoj povijesni let Hezârfen Ahmed. Opremljen ‘krilima’ s tornja je navodno skočio 1632. godine, preletio Bospor i sletio u četvrt Üsküdar Dogancılar na azijskoj strani. Isto tako, a vrlo zanimljivo, prilikom iskapanja 1965. godine, tijekom radova na temeljima kule, pronađen je i tunel širok 70 i visok 140 centimetara, s ostacima ljudskih kostiju. Pretpostavlja se da je riječ o ostacima zatvorenika koji su pokušavali pobjeći iz kule koja je služila kao njihova tamnica.

Nažalost, onoga što je nekada okruživalo kulu – od dvorišta do groblja, jaraka te drvenih kuća – više nema. No, priču o tornju čuva muzej smješten u tom zdanju. Ulaznica za toranj iznosi 30 eura, a radno vrijeme tornja je u razdoblju od 1. studenoga do 1. travnja od 8:30 do 22 sata. Ako kanite posjećivati i ostale istanbulske znamenitosti i muzeje, možda nije loša opcija kupiti jedinstveni InstanbulPass koji bi vam, u konačnici, mogao uštedjeti novce.

Isto tako, iako je kula Galata jedna od glavnih atrakcija Istanbula, ona definitivno nije jedina. Taj ogromni grad s 40-ak okruga koji se prostire na dva kontinenta pršti od atrakcija, a što točno vidjeti, kušati i gdje obaviti kupovinu suvenira pročitajte u našem vodiču za Istanbul, a čeka vas i članak sa svim najbitnijih tehničkim i logističkim informacijama vezanima uz tu turističku meku.