Mali dalmatinski grad u kojem živi 5.000 stanovnika nekada je bio prijestolnica hrvatskih kraljeva: danas je idealno mjesto za miran odmor

Biograd na Moru danas je poznat kao živopisno turističko središte, omiljena ljetna destinacija s prekrasnim uvalama, plavim morem i šetnicama koje žive od jutra do večeri. No, iza njegove opuštene mediteranske svakodnevice krije se jedna od najvažnijih priča hrvatske ranosrednjovjekovne državnosti. Rijetko koji putnik koji dolazi na kupanje i sunce zna da kroči gradom koji je u 11. stoljeću bio jedno od ključnih sjedišta hrvatskih kraljeva i mjesto od iznimne političke moći.

Među svim nekadašnjim hrvatskim kraljevskim gradovima Biograd na Moru često ostane u drugom planu, iako to nimalo ne zaslužuje. Na prvi pogled možda ne djeluje impozantno, jer u njemu nećete pronaći goleme utvrde koje paraju nebo ni raskošne palače koje bi odmah otkrile njegovu nekadašnju moć. Nema monumentalnih mauzoleja ni velikih kraljevskih spomenika kakvima se ponose mnoge europske prijestolnice. No upravo se u toj skromnosti krije dio njegove posebnosti.

Biograd je nekada bio mnogo više od malenog obalnog mjesta kakvim ga danas vidimo. U 11. stoljeću predstavljao je jedno od najvažnijih političkih, upravnih i crkvenih središta hrvatske države, piše na službenim stranicama Grada Biograda na Moru. Njegovo se ime spominje uz ključne trenutke naše rane povijesti, a nekadašnji život ovdje bio je daleko dinamičniji i utjecajniji nego što bi današnji mirni prizori mogli sugerirati.

Biograd se prvi put spominje sredinom desetog stoljeća kao utrđeno naselje na obali, ali njegov uspon počinje nešto kasnije, kada Hrvati stvaraju snažnu i međunarodno priznatu kraljevinu. U to se vrijeme grad razvija u biskupsko središte i mjesto u kojem je stolovao dio hrvatskih vladara. Nazivali su ga kraljevskim gradom te je bio jedno od glavnih političkih uporišta na Jadranu. Smještaj između Zadra, Nina i Knina, tadašnjih važnih kneževskih i kraljevskih središta, davao mu je stratešku ulogu kakvu danas tek rijetki prepoznaju.

Neki povijesni izvori navode da je upravo u Biogradu 1102. godine bio okrunjen hrvatsko-ugarski kralj Koloman za vladara Hrvatske i Dalmacije, što dodatno potvrđuje status grada u to vrijeme. Iako je grad kasnije, 1125. godine, do temelja razoren u venecijanskom napadu, njegova važnost u razdoblju ranog srednjeg vijeka ostala je trajno zapisana u kronikama.

Biogradska biskupija bila je jedna od prvih, ako ne i prva hrvatska biskupija. Najvažniji dokumenti vezani su upravo uz Petra Krešimira IV. i njegov boravak u Biogradu u drugoj polovici 11. stoljeća, što se smatra zlatnim dobom Biograda, piše matica.hr. Grad se snažno razvijao sve do njegovog razaranja u ratovima s Mlečanima u prvoj polovici 12. stoljeća.

Biograd je često bio u sjeni drugih povijesnih hrvatskih gradova poput Knina, Nina, Solina ili Šibenika. Iako je prema svim pokazateljima upravo Biograd bio jedini pravi stolni grad, odnosno prava prijestolnica hrvatskih kraljeva, zbog povijesnih razaranja i iseljavanja do druge polovice 19. stoljeća sveden je na malo mjesto bez značajnijih spomenika koji bi jasno svjedočili o njegovoj kraljevskoj prošlosti, zaključuju autori na portalu matica.hr.

Ako planirate put u ovaj prekrasnio dio Dalmacije, svakako posjetite Zavičajni muzej, smješten na samoj rivi, u kojem ćete saznati sve o povijesti grada i njegovoj pomorskoj tradiciji, a možete razgledati i jedinstvenu zbirku posvećenu potopljenom mletačkom brodu iz 16. stoljeća, koji je prevozio više od 10.000 fascinantnih i zanimljivih predmeta!

A spomenuta riva prava je žila kucavica Biograda, osobito ljeti. Brojni kafići, barovi i restorani tad vrve životom, a brodovi i jahte privezani u dvije biogradske marine ovom dragulju Zadarske županije daju poseban mediteranski štih. U jeku turističke sezone možete uživati i u bogatom kulturnom programu na otvorenom, gdje vas očekuju nastupi najboljih dalmatinskih klapa, ali i odlične kazališne predstave za sve uzraste koje se obično igraju u ljetnom kinu.