Metro u Solunu

SPOJ POVIJESTI I TEHNOLOGIJE

Vozili smo se najnovijim europskim metroom u vlakovima bez vozača: stanice izgledaju poput arheološkog muzeja, ali nije još sve najbolje uhodano

S više od deset godina kašnjenja, Solun, nakon Atene drugi po veličini grad u Grčkoj, prije samo mjesec i pol dobio je podzemnu željeznicu. Odluka o gradnji donesena je još 2003., kopanja su počela 2006., a prema originalnom planu trebala je biti otvorena 2012. godine. Metro u Solunu na kraju je svečano otvoren čak 12 godina kasnije, o njemu su pisali svi svjetski mediji, a ovih smo dana i sami imali priliku provozati se novim sustavom i provjeriti kako sve funkcionira.

NA STANICAMA PODZEMNE MOŽE SE VIDJETI VIŠE OD 300.000 POVIJESNIH PREDMETA I LOKALITETA

Jedan od razloga što se sve odužilo su brojna arheološka nalazišta na koja su radnici naišli tijekom kopanja. Drugi su razlog, dakako, bile financije i poteškoće s financiranjem skupih radova, ali i istraživanja povijesnih lokaliteta koji su se ukazivali jedan za drugim.

Čuvar vremenaPogled u svijet čuvara zagrebačkih satova: "Ako se neki pokvari, moramo odmah reagirati, bez obzira na kišu, vjetar, snijeg... A neki su teški i po 400 kilograma!"
Nastavi čitati

Tome su na kraju Solunjani jako dobro doskočili. Na stanicama podzemne željeznice izloženo je više od 300.000 arheoloških blaga, lokaliteta, predmeta i ostataka povijesnih zgrada, koje su pronađene tijekom radove.

MJESTO NA KOJEM SE SPAJA TISUĆLJETNA POVIJEST I MODERNA TEHNOLOGIJA

U “utrobu” Soluna ulazimo na stanici u ulici Venizelou. Sve je novo, moderno, blještavo, a čim smo se pokretnim stepenicama spustili niže prema platformama shvaćamo na kakvim je nevjerojatnim lokacijama ovaj metro niknuo. Ostaci zgrada i javnih objekata starih tisućama godina, vizualni prikazi povijesnih lokacija, kamen koji je stoljećima stajao skriven pod ulicama Soluna…

Otok Prvić na Kvarneru je najveći nenastanjeni otok u Hrvatskoj
Neukroćena prirodaZnate li koji je najveći nenastanjeni otok u Hrvatskoj? Za njega možda nikad niste čuli, ali ima poznatijeg imenjaka kod Šibenika
Nastavi čitati

Nekoliko stanica izgleda poput arheološkog muzeja i nevjerojatno su mjesto na kojem se spaja daleka povijest i moderna tehnologija podzemne željeznice.

ISKAPANJE JE OTKRILO NEKADAŠNJU GLAVNU CESTU IZ HELENISTIČKOG RAZDOBLJA

Tijekom gradnje metroa na nekoliko je stanica provedeno opsežno arheološko istraživanje, najveće u povijesti Soluna, koje je bacilo novo svjetlo na nekadašnji svakodnevni život grada i njegova razvoja. Kod stanice Hagias Sophias otkrivena je nekadašnja glavna cesta u gradu, koja je bila žila kucavica mjesta još od helenističkog doba.

Na ovoj je stanici, tik uz pokretne stepenice, na fantastičan način prikazala slojevitost istraživanja. Na najdubljim slojevima pronađeni su ostaci Helenističke kulture, u nešto višima oni iz rimskom doba, bizantinskog carstva, pa otomanske vladavine… Svaka je od ovih kultura ostavila neizbrisiv trag u gradu, a gradnja podzemne otkrila je mnoge dotad nepoznate detalje.

OTKRIVENO JE 50.000 NOVČIĆA, ZLATNE KRUNE, NAKIT...

Među arheološkim predmetima i lokalitetima otkriveno je i oko 50.000 novčića, dva mramorna trga, ogromna fontana i ranokršćanska crkva. Pronađene su i zlatne krune i nakit, i to u više od 5.000 grobova i grobnica duž trase metroa, piše France24. Grčko ministarstvo kulture nazvalo je gradnju ovog metroa najvećim arheološkim iskapanjem ikad provedenim u Grčkoj. Istraživanja su počela 2007. godine i trajala su do 2022.

VLAKOVI BEZ VOZAČA I APARATI ZA KARTE KOJI VEĆ NE RADE

Metro ima jednu liniju s 13 stanica, dugu 9.6 kilometara, a u planu je gradnja linije 2 s još pet stanica. Vlakovi su kompletno automatizirani, bez vozača, a tračnice su zaštićene staklenom ogradom koja se otvara tek kad vlak stigne na stanicu. Kupovina karata je standardna, na ulazu postoji aparat kakav ima većina svjetskih sustava podzemne željeznice, no primijetili smo da nekoliko aparata već sad ne radi.

KAKO SMO OSTALI BEZ 5 EURA JER SE KUSUR NE MOŽE VRATITI NEDJELJOM

Iako je na aparatu jasno pisalo da se može platiti karticom ili gotovinom, uz napomenu da aparat vraća kusur, na kraju nam je na ubačenih 10 eura vratio samo kovanice do 5 eura, a za ostatak smo dobili papir s kojim smo trebali potražiti svojim 5 eura na šalteru. Na šalteru su nam pak rekli da nam ne mogu dati naš ostatak novca do sutra poslijepodne – jer je nedjelja.

Probali smo na šalterima na još nekoliko stanica, i svugdje dobili isti odgovor. Kusur nam mogu vratiti tek u ponedjeljak popodne. s obzirom na to da smo putovali natrag u Hrvatsku, naših pet eura ostalo je solunskom metrou, a nama samo preostaje nadati se da će završiti u nekom fondu za očuvanje vrijedne podzemne baštine.

Aktualno

Pročitajte još