Znate li koji je najjužniji naseljeni otok u Hrvatskoj? Pripada “jelenskom arhipelagu” i od jedne od najpoznatijih ulica svijeta udaljen je tek 30-ak minuta

Južna Hrvatska je krasna, no kad tamo, na tom krajnjem jugu, jedan otok nazovemo najmanjim, a onda još i najjužnijim naseljenim hrvatskim otokom znamo da smo na tragu nečega dobrog… Upravo je takva situacija s Koločepom, malenim otokom nadomak Dubrovnika poznatom po svojoj pomorskoj tradiciji i koraljarstvu, a danas hvaljenim kao ‘oaza mira’ udaljena svega 30-ak minuta od gužvi Straduna. Najjužniji naseljeni otok u Hrvatskoj mjesto je mira, ljepote i pravog mediteranskog ugođaja!

Koločep je samo jedan otok iz obitelji Elafita, ‘jelenskog arhipelaga’, koji gravitira jednom od najslavnijih hrvatskih gradova i s kojim je oduvijek bio povezan. Ti su otoci ime dobili po jelenima, koji doduše tamo više ne obitavaju, a ime su im nadjenuli još stari Grci. Naime, élaphos je grčka riječ za jelena. Prema drugoj teoriji, otoci nisu dobili ime zato što su jeleni tamo živjeli, nego zato što, gledano sa Srđa, arhipelag ima oblik te životinje.

Kako god bilo, Elafite, ako se ne broje grebeni i hridi, čini osam otoka i pet otočića, a samo su tri naseljena. To su zvijezda ovog teksta – Koločep, najjužniji naseljeni otok u Hrvatskoj – te Lopud i Šipan. Ukupna površina akvatorija je oko 90 kilometara četvornih, a na same otoke otpada oko 27 kilometara četvornih. Danas na otocima živi oko 900 ljudi, a svaki od njih specifičan je na svoj način, ima svoju priču i hvali se bogatom kulturno-povijesnom baštinom, koju je uvelike odredila činjenica da su u 10. stoljeću došli u posjed Dubrovačke republike.

Koločep je najbliži Dubrovniku, ali ujedno i najmanji, površine svega tri kilometara četvornih. On predstavlja najjužniji naseljeni otok u Hrvatskoj, a ‘krase’ ga dva mjestašca – Donje Čelo i Gornje Čelo, međusobno udaljena pola sata hoda. Zbog svoje blizine Dubrovniku, udaljen je pola sata vožnje brodom, ali i prirodnih ljepota, popularno je odredište, često za jednodnevne izlete.

Na Koločepu nema automobila. No, on obiluje zdanjima koji pričaju priču o njegovoj prošlosti – oko 17 spomenika kulture, uglavnom crkvica i kapelica. Ističu se i kula Toreta, visoka oko 14 metara te tvrđava Kaštio. Nadzemni dio tvrđave je uništen, no podrumi dugački 30 i široki tri metra su očuvani. U njima je sklonište pred napadima gusara moglo potražiti, priča se, i nekoliko stotina ljudi. Vanjsku stranu otoka karakteriziraju litice premrežene špiljama, od kojih je na glasu Plava špilja, a otok se može pohvaliti i s dvije park šume koje nose ista imena kao i tamošnja naselja. Najviši su vrhovi otoka Kameno brdo od 97 metara i Križ sa 125 metara, a najpopularnija plaža je ona u Donjem Čelu.

Koločep je navodno jedan od rijetkih, ako ne i jedini otok na Jadranu koji ima dva naziva. Tamošnje stanovništvo upotrebljava naziv Kalamota, a sebe nazivaju Kalamotezima. U prošlosti se otok zvao Calamotta, a pod tim imenom se spominje i u arhivima iz 1497. godine. Taj naziv vjerojatno dolazi od grčke riječi ‘kalamos’ koja znači ribarski štap, koji tamošnji stanovnici i danas nazivaju kalamuča.

Stanovnici Koločepa nekad su slovili za najpoznatije koraljare Mediterana, no bili su i općenito gledano vrsni moreplovci. Prema pisanju Dubrovnik Digesta, dvojica tamošnjih stanovnika su s Kristoforom Kolumbom otkrila Ameriku, odnosno bili dio posade legendarnog broda Santa Maria. S druge strane, Croatia Spots navodi kako je otok u jednom trenutku bio i iznimno jak u smislu brodova i brodogradnje. Čak je 2000 ljudi živjelo na njemu, a oni su posjedovali 65 većih brodova.

Sebi specifičnu priču pričaju i drugi elafitski otoci. Šipan je tako bio zadužen za poljoprivredu, zbog čega je dobio nadimak Zlatni otok. On je najveći, ali ujedno od Dubrovnika najudaljeniji elafitski otok, a i on svoje ime duguje Grcima. Oni su ga nazivali Gypanon, to jest orlovo gnijezdo. Na otoku se nalaze dva naselja Suđurađ i Šipanska Luka.

Jedna od zanimljivosti tog otoka je iznimno velik broj maslina zbog čega je Šipan upisan i u Guinnessovu knjigu rekorda u kategoriji najviše maslina po četvornom metru. Nekad su se tradicionalno prije sklapanja braka na otoku sadile masline, a rekordan urod zabilježen je 1999. godine – oko 116 tisuća kilograma. Na Šipanu se nalaze i 42 stara ljetnikovca, 34 crkve i crkvice te niz kapelica. Jedna od njih, crkva sv. Duha u Suđurđu ima ravni krov i to najveći takav na Jadranu.

Turistički najrazvijeniji i najposjećeniji otok arhipelaga je Lopud, površine niti pet kilometara četvornih. Latinsko ime otoka je „Insula media“, odnosno srednji otok. Grci su ga zvali Delaphodi, Delafota ili Lafota. Glavno naselje nosi ime kao i sam otok, a pješčana plaža Šunj jedna je od najpoznatijih atrakcija otoka.

Na otoku se nalazi niz vjerskih objekata, a ističu se i ruševine Kneževa dvora te španjolska tvrđava Sutvrač iz 1563. godine koja se nalazi na najvišem vrhu otoka Polačici visokom 216 metara. Mještani tu utvrdu, dugačku 50 i široku 25 metara, nazivaju Španjolka jer je, prema predaji, izgrađena španjolskim novcem.