Najveća bačva na svijetu ne nalazi se u Francuskoj ni Italiji, već u Hrvatskoj! Voli popiti pa godišnje „proguta“ 750 litara vina

Jeste li se ikad zapitali gdje se nalazi najveća bačva na svijetu i što sve stoji iza nje? Ne morate tražiti daleko. Dovoljno je krenuti prema istoku naše zemlje, u srce Erduta, mjesta koje možda još nije na svim turističkim kartama, ali zato skriva priče koje osvajaju na prvu. Ovo šarmantno slavonsko naselje, smješteno visoko iznad Dunava, spoj je netaknute prirode, bogate vinske tradicije i bogate povijesti koja pleše na svakom koraku. Erdut je pravi dokaz da i najtiši kutci Hrvatke mogu pričati najglasnije priče.

Erdutski vinogradi dom su sasvim neobičnog rekordera, kako i sami kažu, najveće bačve na svijetu koja je u upotrebi. Bačva je doista nevjerojatna. U nju se ulazi kroz vrata, a u njoj se čuva golemih 75 tisuća litara vina, što bi bilo oko 100 tisuća butelja.

Bačva je izrađena od poznatog slavonskog hrasta, a ispod nje se nalazi i bazen jednake zapremine u slučaju da gorostas „popusti“. Ako posjetite vinariju, vrlo vjerojatno će vam reći da i ta bačva voli, kao i svaka druga, malo popiti. Ova popije čak 750 litara vina godišnje. I da, njezina kubikaža odgovara onaj prosječnog dvoipolsobnog stana.

Erdut, općina u kojoj se osim samog Erduta nalaze i Bijelo Brdo, Aljmaš i Dalj, sa sve je tri strane okružena Dunavom, mjestimice i do 800 metara širokom rijekom koja je, s rijekom Dravom s kojom se spaja nedaleko od spomenutog Aljmaša, oduvijek utjecala na život u tom kraju i krojila njegovu svakodnevicu. Pa tako i na vinograde, jedno od najvećih bogatstva erdutskog kraja.

Vinarija ima na pretek, a jedna se u tom mnoštvu doista ističe, što veličinom što tradicijom. Riječ je o Erdutskim vinogradima, jednoj o najvećih vinarija u Hrvatskoj, čiji počeci se vežu uz davnu 1730. godinu. Kad ste u Erdutu, svakako bacite pogled i na erdutsku kulu, koja se nalazi na visini od 70 metara iznad Dunava koja bi, prema onom što se pisalo prošle godine, trebala zasjati u novom, ‘revitaliziranom’ ruhu.

Inače, kula datira iz 14. stoljeća, a kao ruševina se spominje još 1697. godine. Zapisi o tome tko ju je točno i zašto izgradio ne postoje, no smatra se da je riječ o vojnoj utvrdi i dijelu obrambenog sustava. Svojedobno je služila i kao grobnica obitelji Adamović-Čeh, koji su bili vlasnici erdutske vinarije.

Idući razlog za posjetu svakako je zdanje koje se nalazi u Dalju, administrativnom središtu općine, a riječ je o rodnoj kući znanstvenika Milutina Milankovića. Znanstveno kulturni centar Milutina Milankovića doista je pravo iznenađenje, nadasve ugodno.

Riječ je o astronomu, geofizičaru, klimatologu, matematičaru, inženjeru, profesoru i književniku kojeg se, po značaju svog znanstvenog rada, ponekad uspoređuje i sa samim Nikolom Teslom. U njegovoj rodnoj kući, u kojoj je došao na svijet 1879. godine, posjetitelji se mogu poznati s njegovim radom i životom te brojnim zaslugama.