U nerazvikanom mjestu na istoku Hrvatske rođen je jedan od najvećih znanstvenika svih vremena! Ulaznica za centar posvećen njegovom liku i djelu iznosi svega euro i pol

Postoje ljudi koji su zadužili čovječanstvo, a jedan od takvih rodio se na istoku Hrvatske, u nerazvikanom i tihom mjestu uz moćni Dunav. Sjećanje na njega, u mjestu Dalju, i dalje je jako, a upravo tamo ponosno, u njegovoj rodnoj kući, stoji i kulturno-znanstveni centar koji nosi njegove ime. Taj se čovjek zove Milutin Milanković, neki ga nazivaju ocem moderne klimatologije, po mišljenju NASA-e jedan je od 15 najvećih znanstvenika svih vremena, a po njemu su nazvani krater na Mjesecu i Marsu te planetoid, pa čak i cijela godina… Naime, povodom 130. obljetnice njegova rođenja, UNESCO je 2009. godinu bio proglasio Milankovićevom godinom.

A nevjerojatna priča o svoj toj veličini ‘skriva’ se upravo u dvorištu i unutar zidova njegove rodne kuće u Dalju, u kojoj djeluje Kulturni i znanstveni centar Milutin Milanković. Prostor je posvećen liku i djelu ovog nevjerojatnog znanstvenika, kojeg se ponekad uspoređuje sa, i izvan samih znanstvenih krugova, mnogo razvikanijim Nikolom Teslom, mjesto gdje se objašnjavaju njegove nevjerojatne spoznaje i otkrića, mjesto na kojem se uči i inspirira…

A kako drugačije, nego u prvom redu inspirativnim, opisati Milutina Milankovića. Bio je astronom, geofizičar, klimatolog, matematičar, inženjer izumitelj, doktor tehnike, sveučilišni profesor, književnik… Bogata karijera i burna životna zbivanja odvela su ga i u Beč, gdje se afirmirao kao projektant armirano-betonskih građevina i iznjedrio šest patenata, pa Budimpeštu, gdje je bio i u kućnom pritvoru, te u Beograd, gdje je sve do odlaska u mirovinu radio kao sveučilišni profesor.

No, taj život pun znanja i nevjerojatnih izračuna, često steknutih u vrlo skromnim uvjetima – papir, olovka i zrna graha – započeo je upravo u Dalju, gdje se rodio 28. svibnja 1879. godine. Upravo tamo, u tom mjestu, i danas počiva. Naime, Milanković je preminuo 12. prosinca 1958. godine u Beogradu, a sukladno njegovoj posljednjoj želji, njegovi su posmrtni ostaci premješteni u Dalj 1966. godine, u obiteljsku grobnicu.

No, zašto Milankovića nazivaju genijem? Primjerice, matematički je objasnio uzroke, nastanak i trajanje ledenih doba na Zemlji… Ili, tvorac je dosad i najpreciznijeg kalendara, koji bi zahtijevao korekciju tek za desetke tisuća godina, no koji nikada nije primijenjen i u praksi… Njegovim najznačajnijim se znanstvenim dijelom smatra Pravilo o obasjavanju Zemlje i njegova primjena na problem ledenih doba (Kanon der Erdbestrahlung und seine Anwendung auf das Eiszeitproblem), koje neki smatraju jednim od najznačajnijih znanstvenih radova 20. stoljeća. Istaknuo se i kao književnik… No, istinski je ugled stekao tek kad su njegovi uvidi i empirijski dokazani 1970-ih godina.

Centar slavi upravo upravo njegov lik i djelo. Unutra se, na površini od oko 160 metara četvornih, ‘stiska’ čudo znanja. “U Centru se nalazi stalni postav izložbe o životu i djelu Milutina Milankovića. Sastoji se od četiri prostorije – prva predstavlja asocijaciju na njegovu radnu sobu, druga je biografska soba koja prati njegov život, treća prati njegova dostignuća na polju građevine i ostalim znanstvenim područjima, dok je najveća prostorija svemirska soba u kojoj se nalazi 10 geomehaničkih modela koji tumače Milankovićevu matematičku teoriju klime. To su unikatni eksponati, rađeni po narudžbi centra, na jednom visokom tehnološkom nivou kako bi posjetitelji što bolje razumjeli Milankovićeve cikluse”, objašnjava Đorđe Nešić, ravnatelj Centra.

Pobraja nam i eksponate koji se tamo mogu vidjeti. “Tu je jedan interaktivni softver koji se zove ‘Kanon za početnike’, interaktivni vodič kroz Milankovićev kanon… Tu su i satni mehanizmi Milankovićevih ciklusa, pa dalje hologramski prikaz sunca, pa model precesije zemlje, model revolucije zemlje, 3D reljef osunčavanja, model ledenog doba, pa živi svijet ledenog doba, pa model koji se zove ‘Planet Milanković’, potvrda Milankovićeve teorije na karti svijeta…” pobraja Nešić, dodajući kako modele prate i tri filma, dok se na stropu nalazi dinamičko zvjezdano nebo.

Svašta se nalazi i u dvorištu Milankovićeve rodne kuće. Tamo je, naime, dio planetarija Milutina Milankovića, koji je još u izradi. “Tu su Sunce i četiri prve planete, Merkur, Venera, Zemlja i Mars… To smo dosad uradili”, govori Nešić, dodajući kako se u centru nalazi i grafički prikaz dovršenog planetarija, odnosno pozicije svih ostalih planeta na karti Dalja, a koji bi trebali jednog dana biti raspoređeni po tom mjestu. U dvorištu se nalazi i Milankovićev sunčani sat te astronomski opservatorij uz koji se vežu i radionice promatranja zvjezdanog neba. Općenito, kaže nam, u centru postoji pet teleskopa, od kojih čak tri mogu zaviriti u duboki svemir…

Osim ovih astronomskih radionica, u centru provode i stručno vođenje kroz samu postavu izložbe, odnosno Centra. Takav obilazak traje od 45 minuta do sat vremena, a tijekom njega svakako obratite pažnju i na bor koji se nalazi u dvorištu kuće. On je, naime, zasađen na dan kad se ovaj važan znanstvenik rodio. Centar se može posjetiti po dogovoru, tako da svoj posjet dogovorite pozivom na broj telefona 099 2191 294, a cijena ulaznice je euro i pol.