‘Poluotok’ okružen Dunavom, vinogradi za koje kažu da ‘izranjaju’ iz rijeke, selo čije ime na mađarskom znači jabuka, moćna kula koja gleda na moćnu rijeku, atletska disciplina skoka u dalj, čovjek kojeg se ponekad uspoređuje s Teslom… Znate li na temelju ovih asocijacija u koji bismo vas dio Hrvatske mogli odvesti u ovom tekstu? Ako ste posumnjali na sam istok naše zemlje, na predivni i nerazvikani Erdut, u pravu ste. Skroman je to, a predivan kraj, usudili bismo se čak reći jedan od neotkrivenih… Ovo je naših pet glavnih razloga zašto bi ga trebalo čim prije i osobno ‘otkriti’. Idemo na izlet u Erdut!
IDEALNA DESTINACIJA ZA LJUBITELJE DOBROG I KVALITETNOG VINA
Erdut, općina u kojoj se osim samog Erduta nalaze i Bijelo Brdo, Aljmaš i Dalj, sa sve je tri strane okružena Dunavom, mjestimice i do 800 metara širokom rijekom koja je, s rijekom Dravom s kojom se spaja nedaleko od spomenutog Aljmaša, oduvijek utjecala na život u tom kraju i krojila njegovu svakodnevicu. Pa tako i na vinograde, jedno od najvećih bogatstva erdutskog kraja. Vinarija ima na pretek, a jedna se u tom mnoštvu doista ističe, što veličinom što tradicijom. Riječ je o Erdutskim vinogradima, jednoj o najvećih vinarija u Hrvatskoj, čiji počeci se vežu uz davnu 1730. godinu.
U NAJVEĆU BAČVU NA SVIJETU ULAZI SE KROZ VRATA
Erdutski vinogradi dom su i sasvim neobičnom rekordera – kako i sami kažu, najveće bačve na svijetu koja je u upotrebi. Bačva je doista nevjerojatna. U nju se ulazi kroz vrata, a u njoj se čuva golemih 75 tisuća litara vina što bi bilo oko 100 tisuća butelja. Izrađena je od slavonskog hrasta, a ispod nje se nalazi i bazen jednake zapremine u slučaju da gorostas ‘popusti’. Ako posjetite vinariju, vrlo vjerojatno će vam reći da i ta bačva voli, kao i svaka druga, malo popiti. Ova popije čak 750 litara vina godišnje. I da, njezina kubikaža odgovara onaj prosječnog dvoipolsobnog stana.
MISTERIJ ERDUTSKE KULE – NE ZNA SE TKO JE I ZAŠTO SAGRADIO KULU
Kad ste u Erdutu, svakako bacite pogled i na erdutsku kulu, koja se nalazi na visini od 70 metara iznad Dunava koja bi, prema onom što se pisalo prošle godine, trebala zasjati u novom, ‘revitaliziranom’ ruhu. Inače, kula datira iz 14. stoljeća, a kao ruševina se spominje još 1697. godine. Zapisi o tome tko ju je točno i zašto izgradio ne postoje, no smatra se da je riječ o vojnoj utvrdi i dijelu obrambenog sustava. Svojedobno je služila i kao grobnica obitelji Adamović-Čeh, koji su bili vlasnici erdutske vinarije.
RODNA KUĆA JEDNOG OD NAJVAŽNIJIH ZNANSTVENIKA 20. STOLJEĆA
Idući razlog za posjetu svakako je zdanje koje se nalazi u Dalju, administrativnom središtu općine, a riječ je o rodnoj kući znanstvenika Milutina Milankovića. Znanstveno kulturni centar Milutina Milankovića doista je pravo iznenađenje, nadasve ugodno. Riječ je o astronomu, geofizičaru, klimatologu, matematičaru, inženjeru, profesoru i književniku kojeg se, po značaju svog znanstvenog rada, ponekad uspoređuje i sa samim Nikolom Teslom. U njegovoj rodnoj kući, u kojoj je došao na svijet 1879. godine, posjetitelji se mogu poznati s njegovim radom i životom te brojnim zaslugama.
Primjerice, upravo je on izračunao promjene u orijentaciji Zemljine osi i putanji zemlji te povezanost tih komponenti i ledenih doba. Izradio je, među ostalim, i najtočniji kalendar na svijetu, na kojem bi se korekcija trebala raditi tek svakih 28 tisuća godina, a koji ipak nikad nije nikada zaživio. Koliki je njegov značaj dokazuje i činjenica da je proglašen za jednog od najvećih znanstvenika 20. stoljeća, a po njemu su nazvani i krateri na Mjesecu i Marsu.
POSJET ‘DUNAVSKOM LABUDU’, CRKVI NEOBIČNA DIZAJNA U ALJMAŠU
Za kraj, spomenut ćemo i Aljmaš, selo nedaleko od ušća Drave i Dunava čije ime, kao što smo natuknuli u samom uvodu teksta na mađarskom znači jabuka, a u kojem se nalazi neobična crkva. Riječ je o crkvi Majke Božje od Utočišta koja je poznata po svom doista nesvakidašnjem i neobičnom izgledu. Radi njega dobila je i nadimak ‘dunavski labud’. Riječ je o jednom od najvažnijih marijanskih svetišta u Slavoniji.
