Gorostasi visoko iznad oblaka zbog kojih mnogi riskiraju živote: upoznajte pet najviših planina svijeta

Fasciniraju i opsjedaju, kako svojom ljepotom tako i u smislu izazova. Za mnoge su sveti gral alpinizma, ultimativni dokaz snage i izdržljivosti, kako one fizičke tako i mentalne, krajnji dokaz ustrajnosti i snage volje. One su i sveta mjesta, ali i svojevrsna groblja za one koji su pokušali, a nisu uspjeli… Najviše planine svijeta oduvijek su izazivale znatiželju, a imuni nismo ostali ni mi. U nastavku članku donosimo ovom neke od osnovnih informacija o pet najviših planina na svijetu. Za sve njih trebat ćete potegnuti na azijski kontinent, do veličanstvenih planinskih lanaca Karakorum i Himalaja te prelaziti granice nekoliko zemalja: Nepala, Kine, Indije i Pakistana.

Za početak, velikan nad velikanima, Mount Everest, najviši vrh planinskog lanca Himalaja, sa svojih nevjerojatnih 8849 metara najviša je planina na svijetu. Najbolje od svega i dalje raste, i to svake godine za 44 milimetra. ‘Dijele’ ga Kina i Nepal, star je 60 milijuna godina, a prve dvije osobe koje su uspješno stale na njegov vrh bili su 29. svibnja 1953. godine Sir Edmund Hillary i Tenzing Norgay. No, neki kažu da su ga George Mallory i Andrew Irvine osvojili još 1924. godine – zadnji put bili su viđeni nadomak vrha, a onda nestali.

Broj ljudi koji je dosad ispenjao Mount Everest procjenjuje se na oko 7000 tisuća, a postoje i ljudi koji su na njegovu vrhu stajali i više od 20 puta. Na vrhu se održalo čak i vjenčanje, a rekordi, od onih dobnih do brzinskih, samo se redaju. No, iako razvikan, i u današnje vrijeme već svojevrsna ‘industrija’, najviši vrh svijeta za mnoge he bio i koban. Stopa smrtnosti među onima koji ga pokušaju ispenjati jest tri posto.

Na drugom mjestu liste najviših planina na svijetu nalazi se ova neromantičnog imena. K2, najviši vrh Karakoruma, na granici Pakistana i Kine, tek je nešto niži od Everesta i broji čak 8611 metara, no tehnički je mnogo zahtjevniji. Upravo stoga se smatra jednog od najtežih planina na svijetu. Mnoge je K2 upravo zato i privukao, ali je mnogima bio i posljednje što su vidjeli.

Svoje čudnovato ime dobio je kada se 1856. godine Britanac Thomas George Montgomerie, zaposlenik kompanije Great Trigonometrical Survey of India, popeo na jednu planinu u Kašmiru te, na udaljenosti od 200 kilometara, vidio dva vrha. Nazvao ih je K1 i K2, s time da je slovo ‘k’ u nazivu bilo za Karakorum. Kao ‘divlju planinu koja te pokušava ubiti’ opisuje ga se još od 1953. godine. a tek je relativno nedavno uspješno ispenjan u zimskim uvjetima. Stopa smrtnosti na planini iznosi oko 22 posto.

Smještena na granici Nepala i Indije, Kangchenjunga je treća planina po visini na svijetu s 8586 metara. Sve do 1852. godine vjerovalo se da je najviša planina na svijetu, no onda su shvatili da je to ipak Everest. Njezino ime može se prevesti kao ‘pet blaga snijega’, što se odnosi na njezinih pet vrhova, od kojih se samo dva nalaze s nepalske strane. Kao i K2, i ona ima grozomornu reputaciju. Zovu je planina ubojica zato što stopa smrtnosti na njoj iznosi visokih 20 posto. Prvi su se njezina vrha domogli Joe Brown and George Band, no pritom su obećali da neće kročiti na njega samog zato što je planina sveta za lokalno stanovništvo. To obećanje poštuje i dan danas, a planina je uvrštena i na popis svjetske baštine.

Sa svojih 8516 metara, Lhotse je četvrta najviša planina na zemlji, no često je ‘u sjeni’ svog mnogo slavnijeg i razvikanijeg susjeda, Mount Everesta. Često ga se smatra i djelom masiva Everest, a prvi je puta ispenjan 1956. godine. Neke njegovi dijelovi poznate su po opasnosti, a Lhotse South Face pak se smatra jednim do najizazovnijih uspona, odnosno smjerova u Himalajama. S Everestom je povezan sa South Colom, planinskim prijevojem koji se nalazi na visini od oko 7906 metara, a često je poprište ‘aklimatizacije’ za uspon na Everest. Njegovo ime inače znači ‘južni vrh’, a strani su ga istraživači isprva nazvali E1, u smislu ‘Everest 1’.

Makalu je peti najviši vrh svijeta, sa zavidnih 8485 metara. Smatra ga se tehnički jednom od najzahtjevnijih planina, koja je prvi put ispenjana 1955. godine, dok je prvi zimski uspon uspješno zgotovljen 2009. godine. Dio je nacionalnog parka Makalu Barun, a dovodi ga se i u vezu s hinduističkim božanstvom Šivom. Lokalci ga ponekad nazivaju i ‘div’. Dosad je na njemu zabilježeno oko 200 uspješnih uspona, a poznat je po svom piramidalnom obliku. Ljudi su na njega prvi put stali 1950-ih godina.