Slikovito naselje u Dalmatinskoj zagori poznato je po glumačkim susretima, okružuje ga moćna planina, a u njemu se može uživati i u kontinentalnoj i mediteranskoj klimi

Što imaju zajedničko glumci, moćno Biokovo i svjetski poznati stećak-putnik? Odgovor je samo jedan i doista poseban, a glasi: Zagvozd. Ovo naselje nalazi se na brežuljcima između spomenute planine, doma trećeg najvišeg vrha u Hrvatskoj, sv. Ilije, te Imotskog polja. Mjesto je to gdje svakodnevicu diktiraju moćna planina, blizina mora, ali i daleka povijest na koju podsjećaju zanimljivi artefakti i nalazišta.

Na stranicama Zagvozda, kao središta istoimene općine, to su naselje i njegova okolica definirani ‘strogo’. “Općina Zagvozd nalazi se u zagorskom dijelu Splitsko-dalmatinske županije, sa sjeverne strane planine Biokovo i obuhvaća sedam naselja ukupne površine 138,5 kilometara četvornih, od čega je 43 posto pod obuhvatom Parka prirode Biokovo. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine broji 1188 stanovnika. Administrativno sjedište Općine je u naselju Zagvozd”, navodi se.

Ističu isto tako, zahvaljujući tunelu sv. Ilija, i povezanost s Baškom Vodom, kao obližnjim turističkim središtem na obali te podsjećaju sve čitatelje da se kod njih može uživati u kontinentalnoj, ali i u mediteranskoj klimi. “U dijelu Općine na sjevernoj strani Biokova, gdje prevladava kontinentalna klima, prvi snjegovi padnu već početkom studenoga, ponekad i ranije, a zadnji tragovi snijega mogu se vidjeti čak i do kraja svibnja”, kažu. No, Zagvozd je mnogo više od ovih podataka.

Područje Zagvozda, koji leži na 428 metara nadmorske visine, poznato je i po mnogobrojnim arheološkim lokalitetima, među ostalim stećcima. Jedan od njih posebno je slavan, a zove se Vukov greb, kojeg od milja zovu Stećak putnik, a nalazi se kod zaseoka Bartulovići. “On je najpoznatiji stećak Imotske krajine koji je kao i mnogi Zagvožđani obišao nekoliko europskih gradova. Predstavljajući srednjovjekovnu umjetnost naše Krajine sudjelovao je na izložbama u Parizu ( 1963.), Sarajevu (1970.) te Budimpešti (1972.) godine”, hvale se na turističkim stranicama grada Imotskog.

Taj je stećak, pojašnjavaju dalje, izrađen u obliku sarkofaga, sa suženjem prema dnu, a njegove su dvije uže strane ukrašene spiralama koje izlaze iz zajedničke stabljike i zavijaju svaka na svoju stranu. Na njegovim dvjema širim stranama nalaze se prikazi lova – lovac mačem lovi dva jelena. Stećak je, iako slavan, pomalo misteriozan. Ne zna se tko je bio dotični Vuk. Prema predaji, pobjegao je iz Bosne pred gospodarom, kako ne bi išao u rat. Ne zna se ni odakle jeleni kao motiv – ne obitavaju na tom području.

Zanimljiva je i Zaranač-ploča, arheološka zona koja se nalazi kod zaselka Stapića te se vodi kao zaštićeno kulturno dobro. Na njenu se području nalaze arheološki ostaci nastali u razdoblju od 2000. pr. Kr. do 1650. godine, a posebno se ističe tamošnja najveća gomila promjera 25 metara, na čijoj su površini vidljiva dva groba. Na istom području ima i stećaka. Područje Zagvozda isto tako obiluje i sakralnim objektima, a dvije se crkve smatraju zaštićenim kulturnim dobrom – Crkva Svih Svetih i Crkva Velike Gospe.

Zagvozd je poznat i po, sada već tradicionalnim, glumačkim susretima. Naime, tamo se još od 1998. godine održavaju kazališni susreti, odnosno kazališna manifestacija pod nazivom ‘Glumci u Zagvozdu’. Riječ je o ljetnom kazališnom festivalu koji se svake godine održava u srpnju i kolovozu, a utemeljitelj kojeg je glumac Vedran Mlikota.

Na području Zagvozda, naravno, ništa bez Biokova, ‘planine s korijenom u moru, a čelom u munjama’, kako je opisuju. Područje Biokova pod zaštitu je, kao park prirode, stavljeno još 1981. godine, a park se prostire na površini od 195,5 kilometara četvornih i dom je trećeg najvišeg vrha u Hrvatskoj – Sveti Jure s 1762 metara. Na području parka, koji obiluje planinarskim izazovima i poslasticama, posebno se ističe i popularna Nebeska šetnica – Skywalk Biokovo na visini od 1228 metara, promjera 8,5 metara. Odmah do vidikovca nalazi se i info centar, dok do samog vidikovca vodi 23 kilometar duga Biokovska cesta, najviša asfaltirana cesta u Hrvatskoj.